Foto: Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL Za odličnu ocjenu trebat će kritički razmišljati i manje štrebati

Za odličnu ocjenu trebat će kritički razmišljati i manje štrebati

06. 09. 2018. u 13:20 4
Najvažnija promjena u “Školi za život” je promjena paradigme učenja i poučavanja s predavačke nastave na istraživačku.

Što će dobiti djeca i naš obrazovni sustav u 70-ak osnovnih i srednjih škola koje provode eksperimentalni program “Školu za život”? Koje su dobre, koje su loše strane “Škole za život”? Što se zapravo u školama koje provode eksperimentalni program mijenja? Niz je kritičara koji primjećuju da se obrazovani sustav ne može reformirati u hodu, u godinu dana, da su Finci radili reformu obrazovanja dva desetljeća i imali konsenzus svih stručnjaka i društva u cjelini. No, u Finskoj je zanimanje učitelja i profesora izuzetno cijenjeno i plaćeno, u rangu liječničkog, ali i selekcija je stroga i ne može svatko raditi s djecom.

HRVATSKA ZBILJA Nije mala Elena ostala sama jer svi smo mi ljudi s posebnim potrebama

Jedna od škola koja provodi eksperimentalni program je i VI. osnovna škola iz Varaždina, koja jedina po odobrenju Ministarstva znanosti i obrazovanja ima četiri obrazovna razdoblja da bi učenici lakše pohađali nastavu i imali više odmora. Ravnatelj Mario Stančić ističe da je najvažnije što se mijenja u “školama za život” promjena paradigme učenja i poučavanja s predavačke nastave na istraživačku, problemsku nastavu i suradničko učenje.

'RIJEŠILI SMO SITUACIJU' Mama prvašice: Možemo 3 dana pričati tko je pogriješio, ali nadam se da će sve biti u redu

Učenici postaju aktivni građani

– Druga najvažnija stvar je novi sustav vrednovanja, vrednovanje za učenje, ka učenju i vrednovanje naučenog, a dosad je to sve bila jedna ocjena, kojim se učenika potiče više na znanje. Treća najvažnija stvar u “školi za život” je odmak od činjeničnog znanja ka uporabnom. Učenici moraju učiti tako da im znanje pomogne u rješavanju svakodnevnih životnih situacija – kaže Stančić.

Ako na nastavi informatike, tumači, obrađujete objavu mrežnih stranica, dat ćete učenicima da ih pripreme tako da postanu aktivni građani, da sudjeluju u volonterskim aktivnostima u poboljšanju okoliša škole ili ekološkog problema. Učitelj više nije, ističe, glavna figura unutar razreda, nego više mentor i koordinator svih aktivnosti u razredu. Pitamo ga hoće li u “Školi za život” djeca iz biologije učiti sve o 100 vrsta ptica ili riba kao dosad, a da pritom nema ni slika tih riba i ptica u knjizi? Stančić uzvraća da činjenično znanje više nije toliko važno, nego uporabno. Profesorica iz biologije Mihaela Vrbnjak iz iste škole potvrđuje da djeca više neće učiti sve one detalje o ribama i pticama.

Škola za život Luka (10): Želim učiti kroz mape, plakate, istraživati...

– Biologija je promijenjena. Djeca više neće morati sve naštrebati, nema više sistematike kralježnjaka, beskralježnjaka. Kreće se po sustavima, dio sustava organa se radi u 7. razredu, drugi dio u 8. razredu. U “Školi za život” djeca će morati znati postaviti pitanje koje provjerava njihovo kritičko mišljenje, za odličnu ocjenu trebat će znati razmišljati i povezivati nastavni sadržaj – kaže. Zato očekuje da će biti i manje odličnih ocjena.

Novo vino u stare bačve...

Josip Burušić, stručnjak s Instituta Pilar koji se bavi obrazovanjem, ističe da je dobra stvar što se sa “Školom za život” održava fokus potrebnih promjena i što će određeni broj škola dobiti potrebnu opremu jer su uvjeti u priličnom broju škola vrlo loši.

– Dobro je i što se stavlja naglasak na promjene u sustavu poučavanja i obrazovnih ishoda iako se stvaraju i iluzorna očekivanja jer se pokušava provući ideja da će biti moguće školovanje bez učenja, teškog rada i usvajanja činjenica. Ukupan kontekst provođenja reforme stvara osjećaj nelagodnosti jer puno informacija se iznosi parcijalno, dosta stvari rješava u hodu. Nažalost, i dio pozitivnih stvari u reformi stavljen je u kontekst tajnovitosti, nedorečenosti, nedovoljne iskomuniciranosti. Dio škola mi je u razgovoru sam naveo da su se uključili u projekt zbog pragmatičnih razloga – da dođu do nove opreme, novca.

IVANA RIMAC LESIČKI Otvorenih očiju, umova i srca neka danas svi idu u školu

Teško je očekivati da se promjena sustava školovanja obavlja iz prizemnih razloga poput opreme. Ne vidim temeljitu promjenu paradigme, “Škola za život” događa se u nepromijenjenom sustavu obrazovanja, koji je zastario. Pokušava se novi sadržaj ubaciti u stari sustav, kao u izreci “novo vino u stare bačve” – govori Burušić. Drži da nema svijesti kod nas o velikim problemima poput različite kvalitete škola i opremljenosti te da je obrazovni sustav nepravedan jer djeca slabije obrazovanih roditelja od prvog dana kad uđu u školu nemaju jednake šanse za uspjeh, a te razlike neće nestati nego će se povećati i u “Školi za život” usmjerenoj na tehnologijom potpomognuto obrazovanje. Pita se Burušić i koja je razina stručnjaka uključenih u reformu jer govore o 70% psiholoških koncepata, poput kritičkog mišljenja, sposobnosti generalizacije i izvođenju zaključaka, a nisu psiholozi.

pogledajte na vecernji.hr
  • 17:56 6. rujna 2018.

    jel i PEDOFILSKA lektira dio te promjene paradigme učenja?

  • 18:25 6. rujna 2018.

    A jeste im zabranili mobitele?

  • 13:43 6. rujna 2018.

    Pa normalno.....djecu treba kriticki nauciti razmisljati.Pa da onda kriticki sagledaju domovinski rat,domoljublje,Hrvatsku u cijelini......opet komunjare podrivaju sustav.Sve ce uciniti samo da u lijepoj nasoj nebude bolje.Banda crvena.

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".