Veljača je idealno vrijeme za sadnju voćaka jer su biljke još u mirovanju, a tlo, ako nije smrznuto i previše mokro, omogućuje kvalitetan rad. Dobro posađena voćka u startu razvije jači korijen i lakše podnese prve sušne valove u proljeće i ljeto.
Ključno je birati zdrave sadnice, pripremiti dovoljno široku jamu i osigurati kolac te zaštitu od zečeva i srna gdje je potrebno. Sadnja se radi u danima bez mraza, a nakon sadnje obavezno se zalije i lagano nagazi zemlja oko korijena kako ne bi ostalo zračnih džepova.
Jabuka: U veljači se najčešće sade sadnice 'golog korijena', a jabuka dobro uspijeva u većini dijelova Hrvatske, posebno na osunčanim položajima. Odmah nakon sadnje skratite provodnicu i bočne grane kako bi se krošnja pravilno razvila. Ne zaboravite da većini sorti treba oprašivač, pa je pametno posaditi barem dvije kompatibilne sorte.
Kruška: Kruška voli sunce i prozračna tla, a izbjegavajte teške, stalno vlažne terene jer je osjetljivija na 'gušenje' korijena. Kod sadnje pazite da mjesto cijepljenja ostane iznad razine tla jer preduboka sadnja usporava rast. U prvim godinama posebno je važna rezidba i usmjeravanje grana, jer kruška zna 'bježati u visinu'.
Šljiva: Šljiva je zahvalna voćka za kontinentalne krajeve i često dobro podnosi hladnije zime pa je veljača odličan termin za sadnju. Najbolje rađa na sunčanim položajima i u tlu koje nije stalno natopljeno vodom. Nakon sadnje formirajte osnovni uzgojni oblik i računajte da će redovita rezidba pomoći protiv zagušenja krošnje i slabijeg roda.
Trešnja: Trešnja traži puno sunca i dobro drenirano tlo, a loše podnosi mjesta gdje se zadržava voda. U veljači se sadi dok je sadnica u mirovanju, a rana sadnja pomaže da do proljeća 'povuče' korijen. Budući da je osjetljiva na pucanje kore i bolesti, važno je od starta održavati prozračnu krošnju i izbjegavati pregustu sadnju.
Višnja: Višnja je nešto tolerantnija od trešnje i često bolje podnosi skromnije uvjete, ali i dalje najviše voli sunčanu poziciju. Prednost veljače je što sadnica miruje pa se lakše primi, a vi već u proljeće možete pratiti izboj i po potrebi korigirati rezidbu. Ako sadite više stabala, ostavite dovoljno razmaka jer se višnja zna razgranati i treba joj zrak u krošnji.
Marelica: Marelica je osjetljiva na kasne mrazove u vrijeme cvatnje pa je kod sadnje važno izabrati topliji, zaklonjen položaj. Veljača je dobra za sadnju jer se marelica još nije 'probudila', no sadite samo kad tlo nije hladno i gnjecavo. Nakon sadnje izbjegavajte pretjerano gnojenje dušikom jer je u startu važnija stabilnost i dobro ukorjenjivanje.
Breskva: Breskva brzo raste i voli topla, sunčana mjesta, a u veljači je možete posaditi kao sadnicu golog korijena uz obavezno dobro zalijevanje. Najvažnije je odmah planirati rezidbu i oblik krošnje jer breskva rađa na jednogodišnjim izbojima pa bez rezidbe brzo podivlja i oslabi rod. Birajte položaje gdje se ne zadržava hladan zrak u 'džepovima' (udoline), kako bi cvatnja bila sigurnija.
Nektarina: Iako ju je najbolje saditi u jesen, nektarina će uspjeti i ako je u zemlju položite u veljači. Ima slične zahtjeve kao breskva: sunce, toplina i dobro drenirano tlo su ključ. Sadnja u veljači daje joj prednost da do početka vegetacije razvije fine korjenčiće, posebno ako se nakon sadnje tlo malčira, npr. slamom ili kompostom.
Dunja: Dunja voli sunčana mjesta i plodna tla, a dobro joj odgovaraju pozicije koje nisu ekstremno suhe tijekom ljeta. U veljači se sadi jednostavno i često se brzo prima, ali je važno da korijen prije sadnje bude osvježen kratkim namakanjem u vodi ako je bio duže izvan tla. Potrebna joj je minimalna rezidba.