Svima je poznato da vremenske prilike utječu na raspoloženje ljudi.
Kada je sunčano i toplo, slični osjećaji se pobuđuju u ljudima te se oni osjećaju sretno i raspoloženo. Naprotiv tome, kada je vani tmurno i kišovito, ljudi su često mrzovoljni i neraspoloženi.
To je rezultat djelovanja hormona u ljudskom tijelu pa tako razina melatonina, hormona koji uzrokuje pospanost, raste kada se smrači dok je oblačno te se na taj način mozgu šalju signali što potiče želju za spavanjem. Hormon serotonin djeluje sasvim suprotno. On podiže aktivnost, daje snagu i održava dobro raspoloženje, a razina mu raste s dostupnošću sunčeve svjetlosti.
Uslijed visokih temperatura koje su pogodile Europu proteklog tjedna, tvrtka Bisnode analizirala je utjecaj vremenskih (ne)prilika na gospodarstvo. Koliko "košta" uragan, koja je veza između količine oborina i bruto domaćeg proizvoda pojedinih država, koliki su gubici od vremenskih (ne)prilika...
Utjecaj na gospodarstvo
Ovaj meteorološki utjecaj je nešto o čemu ljudi uobičajeno razmišljaju, ali ponekad se zaboravlja da vrijeme utječe i na gospodarstvo. Ekstremno loše vrijeme može potaknuti ljude na zanimljiv vid ponašanja u vidu stvaranja zaliha što, suprotno od očekivanja za loše vrijeme, povećava potražnju potrošača.
Zbog spomenutog nagona za stvaranje zaliha ljudi se opskrbljuju namirnicama i zaštitom za slučaj nedostupnosti takvih proizvoda u sljedećem razdoblju pa se povećava promet trgovina, željezara i sličnih trgovačkih radnji.
Najizravniji utjecaj vremenskih prilika na gospodarstvo vidljiv je u poljoprivredi. Doprinos poljoprivrede svjetskom bruto domaćem proizvodu, prema procjenama za 2013. godinu, iznosi oko 6% odnosno oko 4.500.000.000.000 američkih dolara.
Prema podacima za 2012. godinu relativan udio u ukupnom broju šteta je veći "u korist" prirodnih katastrofa. Još izraženiji utjecaj prirodnih katastrofa vidljiv je kod udjela u ukupnim gubicima s obzirom na to da na prirodne katastrofe otpada 92% financijskih gubitaka, što sugerira kako su daleko razornije od onih uzrokovanih ljudskim faktorom.
Zanimljiv je podatak da je otprilike 70% kašnjenja u američkom Nacionalnom zračnom sustavu (NAS) uzrokovano vremenskim neprilikama. Prema istom sustavu vrijeme je odgovorno za između 10 i 40 tisuća sati kašnjenja mjesečno, što je ekvivalent gubitka 249.500 $ do 998.000 $ mjesečno.
Porast temperatura povećava i vjerojatnost za sukobe
Teorija da klimatski uvjeti imaju utjecaja na produktivnost rada datiraju još iz antičke Grčke. Radnici su najproduktivniji u proljeće i jesen, kada su temperature umjerene. One utječu i na političku stabilnost. Sušna razdoblja povećavaju vjerojatnost nemira i sukoba. Tako, primjerice, u afričkim zemljama, porast temperature za 1 C, povećava vjerojatnost nastanka sukoba za 4,5%.
Španjolska, Italija, Cipar i Malta, zemlje su koje su zabilježile prosječni rast temperature od 1,5°C, a porastom temperature za svaki stupanj iznad 25°C dolazi do pada produktivnosti od 2%. Porast temperature od 1,5°C uzrokovao je pad produktivnosti od 3%. Budući da prosječno u petodnevnom razdoblju ove četiri države stvore vrijednost od 39,25 mlrd $, pad produktivnosti od 3% uzrokovao je gubitak od 1,18 mlrd $.
>>Kako uspješni ljudi naprave više u jedan dan nego ostali u tjedan?