Kako starimo, liječnici redovito prate krvni tlak, kolesterol i rad srca, no bolesti poput Alzheimerove često se otkrivaju tek kad već znatno napreduju. Sada novo istraživanje donosi zanimljiv pomak – naš nos mogao bi pomoći u ranom otkrivanju Alzheimerove bolesti, godinama prije nego što se pojave prvi znakovi gubitka pamćenja, prenosi Best Life.
Znanstvenici iz Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE) i Sveučilišta Ludwig-Maximilians u Münchenu (LMU) objavili su studiju u časopisu Nature Communications, koja sugerira da promjene u osjetu mirisa mogu biti rani pokazatelj Alzheimerove bolesti. U istraživanju su proučavali mozgove miševa s Alzheimerovom bolešću, fokusirajući se na locus coeruleus – dio moždanog debla koji regulira živčane signale – i njegovu vezu s olfaktornim bulbusom, područjem mozga zaduženim za njuh.
Rezultati su pokazali da se degeneracija živčanih vlakana u tom području javlja puno prije nego što se pojave poznate amiloidne naslage, koje obično označavaju napredovanje bolesti. Istodobno su miševi pokazivali smanjenu sposobnost prepoznavanja mirisa.
Kako bi potvrdili rezultate, istraživači su analizirali moždano tkivo preminulih pacijenata koji su bolovali od Alzheimerove bolesti. Uočili su iste znakove degeneracije u olfaktornom području mozga. Slični obrasci zabilježeni su i kod živih pacijenata, čije su PET snimke mozga pokazivale upalu i promjene u istim regijama.
Što se zapravo događa u mozgu?
Znanstvenici vjeruju da do oštećenja dolazi jer imunološke stanice mozga – mikroglija – počinju nepravilno funkcionirati. One pogrešno prepoznaju zdrava živčana vlakna kao oštećena i počinju ih razgrađivati. “Naša studija sugerira da se u ranoj fazi Alzheimerove bolesti promjene događaju u živčanim vlaknima koja povezuju locus coeruleus s olfaktornim bulbusom”, pojasnio je dr. Lars Paeger, “Mikroglija te promjene prepoznaje kao znak za čišćenje i doslovno uklanja veze između tih dijelova mozga”.
Istraživači smatraju da je sve povezano s promjenama u staničnim membranama neurona. Masna kiselina fosfatidilserin, koja se obično nalazi unutar membrane, kod oboljelih neurona “iscuri” prema van i aktivira mikrogliju. To je, kako kaže Paeger, “signal za čišćenje”, zbog kojeg imunološke stanice počinju uklanjati zdrave živčane spojeve.
Što ovo znači za budućnost dijagnostike?
Prema dr. Joachimu Hermsu, voditelju istraživačke skupine na DZNE i LMU, nalazi upućuju da se problemi s njuhom mogu koristiti kao alat za rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti. “Naši rezultati mogli bi utrti put ranoj identifikaciji pacijenata s povećanim rizikom”, rekao je Herms, “To bi omogućilo liječnicima da reagiraju prije pojave ozbiljnih kognitivnih simptoma i započnu terapiju u najranijoj fazi”.
Ova studija pruža novo razumijevanje Alzheimerove bolesti i potvrđuje ono što su liječnici već dugo sumnjali – da promjene u osjetu mirisa mogu biti jedan od prvih znakova nadolazećeg kognitivnog pada. Ako uočite da ste iznenada izgubili ili promijenili osjet mirisa, važno je o tome razgovarati s liječnikom – jer, kako pokazuje znanost, nos možda zna više nego što mislimo.