Mađarska serija Hunyadi – Uspon na vlast, koja je ovih dana privukla veliku pozornost gledatelja HRT-a, ponovno je otvorila zanimanje za stvarne povijesne ličnosti iz burnog 15. stoljeća. Među njima se posebno izdvaja Nikola Iločki, hrvatsko-ugarski velikaš čije ime je i danas jako dobro poznato u Iloku, Slavoniji i široj regiji. Dodatni interes, posebice među gledateljicama, probudila je i činjenica da ga u popularnoj seriji tumači zgodni mađarski glumac Balázs Medveczky.
U najavi serije Nikola Iločki, odnosno u mađarskoj inačici Miklós Újlaki, opisan je kao moćni velikaš koji je znao vrlo pragmatično birati saveznike. I zaista, Nikola Iločki nije bio tek plemić iz pozadine, nego jedan od najutjecajnijih ljudi svoga doba. Bio je mačvanski i slavonski ban te bosanski kralj koji je pažljivo promišljao političke poteze, a njegova potpora bila je izuzetno važna i puno moćnijim ljudima toga doba. O tome svjedoči i činjenica da je najprije je podupirao ugarskog kralja Ladislava V. Posmrtnog, zatim je prešao na stranu Vladislava I. Jagelovića, a poslije je imao i poprilično složene odnose s Matijom Korvinom, sinom i nasljednikom Jánosa Hunyadija, glavnog lika spomenute serije Hunyadi – Uspon na vlast. Upravo ta njegova sposobnost da preživi političke potrese i iz njih često izađe još jači jedna je od najzanimljivijih crta njegova života.
Nikola Iločki bio je toliko moćan da je kovao i vlastiti novac, i to između 1472. i 1477., što je jedan od najupečatljivijih dokaza njegova statusa i ambicije. Uz njegovo ime veže se i vrlo zanimljiva epizoda s Ivanom Kapistranom, jednim od najslavnijih propovjednika tijekom žestokih borbi protiv Osmanlija, koji se također pojavljuje u seriji. U franjevačkim izvorima i povijesnim prikazima Iloka navodi se da je Nikola Iločki 1454. obnovio tamošnju crkvu i samostan, a nakon Kapistranove smrti crkvu je 1468. dao produžiti jer je postala pretijesna. Inače, Kapistran je upravo u Iloku umro od kuge te je ondje i pokopan.
Još jedna manje poznata, ali vrlo zanimljiva epizoda iz života Nikole Iločkog jest hodočašće u Rim 1475. godine. Povjesničari smatraju kako taj čin pokazuje kako je Iločki bio čovjek čovjeku koji nije mario samo za vojnu i političku moć, nego i za ugled, simboliku i vlastiti položaj u kršćanskom svijetu. Kada se svemu tome doda činjenica da je upravo za njegove vladavine Ilok doživio procvat i ostao zapamćen kao sjedište moćnih knezova Iločkih, jasno je zašto publiku nakon serije sve više zanima tko je zapravo bio taj srednjovjekovni velikaš.
Unatoč Nikolinoj velikoj slavi i postignućima, loza Iločkih nije se održala dugo nakon njegove smrti. Imao je jednog sina, Lovru, koji nije imao djece te je s njim završena priča o ovoj moćnoj slavonskoj obitelji.
Jedna od najvećih povijesnih "pikanterija" vezanih uz Nikolu Iločkog jest činjenica da je doista nosio kraljevsku titulu, ali ne nad cijelom Bosnom. Prema Hrvatskoj enciklopediji, kao bosanski kralj stvarnu je vlast imao samo u sjeveroistočnom dijelu Bosne, što mnogo govori o političkoj stvarnosti tog vremena, kada su titule često bile moćno sredstvo utjecaja.
*uz korištenje AI-ja