Pričanje u snu česta je, ali neobična pojava. Znanstvene procjene sugeriraju da čak dvije trećine populacije u nekom trenutku priča tijekom sna, iako većina toga nije svjesna. Istraživači su odlučili pomnije proučiti o čemu točno pričamo dok spavamo, analizirajući najčešće riječi i učestalost psovanja. Pokazalo se da naši noćni monolozi nisu mirne sanjarije. Otkrića objavljena u časopisu Sleep donose novi pogled na aktivnost mozga tijekom noći, pokazujući da je naš um često itekako spreman za svađu.
Iako mehanizmi spavanja skrivaju tajne, utvrđeno je da se govor u snu često javlja tijekom poremećaja ponašanja u REM fazi sna. U tom stanju, dio mozga zadužen za paraliziranje govora i pokreta ne funkcionira savršeno, što dovodi do nenadanih ispada. Somnilokvija može biti potaknuta stresom, tjeskobom i lijekovima. Ova pojava pogađa muškarce i žene jednako, iako se učestalost mijenja s godinama, prenosi The Post. Otprilike pedeset posto djece govori u snu barem jednom godišnje, dok kod odraslih to redovito čini samo oko pet posto osoba.
Kako bi dobili precizniji uvid, istraživači su snimali 232 sudionika tijekom dvije noći. Korištenjem polisomnografije bilježili su svaku epizodu govora, analizirajući izgovorene riječi. Od 883 govorne epizode, sudionici su izgovorili čak 3349 razumljivih riječi. Zanimljivo je da govor u snu nevjerojatno podsjeća na razgovor u budnom stanju kada su u pitanju gramatika i pauze dok se čeka odgovor nevidljivog sugovornika. Jezik često oponaša napetu obiteljsku raspravu uz poštivanje prostora za tuđi govor.
Međutim, sadržaj tih noćnih razgovora daleko je od pristojnog dijaloga s kolegama ili obitelji. Studija je otkrila da je govor prepun vulgarnih riječi upućenih zamišljenoj osobi. Gotovo deset posto svih izgovorenih rečenica na snimkama sadržavalo je neku psovku, a teške riječi bile su prisutne znatno češće nego u javi. Istraživanje je pokazalo da su muškarci bili rječitiji tijekom sna i neusporedivo su više psovali od žena. Ovi podaci upućuju na to da smo u snu znatno negativniji i napetiji nego usred bijela dana, a pristojnost potpuno nestaje pod okriljem mraka.
Najčešće riječi i faze sna
Tijekom analize prikupljenih tonskih zapisa, stručnjaci su izdvojili najčešće korištene riječi. Na prvom mjestu bilo je jednostavno "ne", čineći više od 91 posto izgovorenih rečenica. Prema istraživanjima stručnjaka, ovakvo izravno odbijanje najviše se opažalo tijekom ne-REM faza spavanja. Psovanje je također bilo dominantno izvan REM faze, dok je oštro verbalno zlostavljanje duže trajalo tijekom REM faza i uglavnom se svodilo na vrijeđanje zamišljenog sugovornika. Ovi nalazi sugeriraju da je sadržaj nesvjesnog govora direktan odraz intenzivnih snova i snažne emocionalne obrade koja se neumorno odvija u našem umu. Takve burne reakcije često su samo rezultat nakupljenog dnevnog stresa s kojim se suočavamo na javi.
Užurbani način života donosi nam teške pritiske, a jaka anksioznost uvjerljivo je najčešći okidač za noćne razgovore prepune psovki. Znanstvenici vjeruju da ovi podaci dokazuju kako naš mozak tijekom odmora funkcionira na visokoj razini, gotovo usporedivoj s onom kada smo budni. Konzumacija alkohola prije spavanja i nedostatak sna dodatno povećavaju vjerojatnost pojave somnilokvije. Aplikacije za praćenje sna na pametnim telefonima omogućile su mnogima da po prvi put čuju što izgovaraju tijekom noći. Slušanje vlastitih snimki prepunih vulgarnosti može biti šokantno, ali liječnici naglašavaju da to nije odraz loših osobina, već nuspojava složenih procesa spavanja. Unatoč bizarnom mrmljanju, strah od odavanja najdubljih tajni partneru uglavnom je neosnovan.
Zdravstveni utjecaj i ostale parasomnije
Neočekivani govor u snu zapravo je jedan od mnogobrojnih primjera parasomnije, što je krovni pojam za neželjena ponašanja dok tonemo u san. Prethodna opsežna istraživanja, poput studije u časopisu Journal of Clinical Neuroscience, detaljno su obradila i druge oblike parasomnija s naglaskom na opasno mjesečarenje. Rezultati su pokazali da mlađi odrasli ljudi i djeca znatno češće mjesečare, što ukazuje na to da mozak tijekom odrastanja prolazi kroz različite faze razvoja. Kada je riječ o razlikama između spolova, uočeno je da su žene dvostruko sklonije obavljanju složenih kućanskih aktivnosti poput rukovanja električnim aparatima dok mjesečare. Sve ove noćne pojave rezultat su privremene aktivacije određenih dijelova mozga, što može dovesti do niza potencijalno ozbiljnih situacija.
Medicinska zajednica neprestano napreduje u istraživanju poremećaja spavanja i njihovog utjecaja na opće zdravlje. U rujnu ove godine znanstvenici su proveli opsežnu analizu koja je snažno povezala različite faze spavanja s ozbiljnim medicinskim ishodima. Jednoznačno je utvrđeno da kvalitetnije vrijeme provedeno u REM fazi najizravnije utječe na smanjenje rizika od razvoja niza teških bolesti. Pronađen je i energetski paradoks tijekom REM faze, gdje se unatoč povećanom dotoku krvi u mozak dostupna energija u neuronima neočekivano smanjuje, što govori koliko je sanjanje zapravo energetski zahtjevan proces. Za osobe kojima govor u snu stvara ozbiljne probleme u braku, medicinske studije sugeriraju da bi klinička hipnoza mogla biti učinkovita terapijska opcija za smanjenje noćnih monologa.
Tehnologija i buduća istraživanja
Javni interes za kvalitetu odmora potaknuo je proteklih godina ogroman rast popularnosti digitalnih alata namijenjenih za praćenje obrazaca spavanja. Razvoj pametnih telefona donio je revoluciju u načinu na koji građani pristupaju vlastitom zdravlju iz udobnosti spavaćih soba. Brojni korisnici danas ostavljaju uređaje upaljene kako bi snimili hrkanje, no ujutro se nerijetko iznenade kad preslušaju bogat repertoar sočnih psovki. Široka dostupnost tehnologije omogućila je masovno prepoznavanje somnilokvije, pojave koja bi nekada ostala neprimijećena. Javno zdravstvo danas sve češće naglašava nužnost otvorenog razgovora s liječnikom ako noćni nemir počne značajno narušavati svakodnevno funkcioniranje. Spavanje više nije samo pasivno stanje, već aktivan proces koji zahtijeva jednaku pažnju kao i zdrava prehrana.
Međunarodne stručne konferencije posvećene neurologiji, najavljene za listopad ove godine, stavit će najveći naglasak na najnovija saznanja o ljudskom mozgu. Medicinski stručnjaci iz cijelog svijeta okupit će se kako bi podijelili podatke i usuglasili metode koje će olakšati borbu s posljedicama stresnog stila života. Raspravljat će se o metodama ublažavanja anksioznosti koja djeluje kao glavni okidač za noćno mrmljanje. Sva buduća istraživanja fokusirat će se na pronalazak inovativnih terapija prilagođenih svakom pacijentu, umjesto dosadašnjeg oslanjanja na farmakološka rješenja. Dok nam znanost ne ponudi konkretno rješenje u obliku čarobne tablete, najbolji savjet ostaje redovita večernja higijena spavanja i izbjegavanje teških rasprava prije kreveta.
Dakle, sljedeći put kada vam partner ujutro uz kavu prigovori zbog grubih riječi usred noći, znajte da to samo vaš mozak bučno rješava nagomilane dnevne stresove. Kvalitetan san temelj je zdravog života, stoga je iznimno važno osigurati optimalne uvjete i smanjiti stres kako bi noći bile ispunjene mirom, a ne bujicom psovki.