Nakon istraživanja znanstvenika s londonskog University Collegea pripremljen je put za “dizajniranje” kose. Detektirali su, naime, pojedine gene odgovorne za ravnu, kovrčavu kosu, njezinu debljinu, boju, ali i za gustoću – obrva. Znanstveni rad objavljen u Nature Communications prenijeli su svi svjetski mediji s bombastičnim naslovima koji najavljuju “kraj sjedinama”.
No, dotad će proći još dosta vremena. Naime, znanstvenici su otkrili gen IRF 4, ali su istaknuli i da je on samo – povezan – no ne i jedini odgovoran za sijedu kosu.
Put vrijedan istraživanja
IRF 4 pridonosi nastanku sijedih vlasi budući da kosa gubi boju, odnosno sijedi kada stanice pigmenta prestanu proizvoditi melanin, a upravo je ovaj gen zaslužan za čuvanje melanina. Ali to je samo dio priče jer na nastanak sijedih vlasi, uz gensku podlogu, ponajviše utječe starenje, ali i različiti čimbenici iz okoliša. Ipak, detekcijom konkretnog gena koji sudjeluje u stvaranju sijedih vlasi pripremljen je teren u budućnosti za proizvode koji će utjecati na količinu melanina u folikulu dlake te tako utjecati na njezinu boju.
– Ovo je prva studija o genetici sijeđenja ljudske kose. Lijek koji utječe na proizvodnju melanina u folikulu vlasi mogao bi smanjiti potrebu za bojenjem sjedina. To je put vrijedan istraživanja – rekao je za Reuters genetičar Kaustubh Adhikari.
Osim kose, dio rada posvećen je i obrvama pa su tako, primjerice, za debele, guste obrve odgovorni geni FOXL2 i EDAR, koji su pak često povezani s istočnoazijskim tipovima kose. Dio je to zaključaka istraživanja napravljenog na više od šest tisuća ispitanika iz južnoameričkih zemalja, što nije slučajnost jer je riječ o području gdje su ispitanici europskog, američkog, afričkog podrijetla, što je znanstvenicima bio odličan “bazen” za proučavanje različitih tipova kose i obrva, odnosno različitu gensku podlogu.
Korisno za forenzičare
Ukupno su opisali 18 gena odgovornih za kosu i obrve te pripremili put za daljnja istraživanja, čiji je cilj spriječiti ili usporiti promjene kose poput sijeđenja te, naravno, ćelavosti. Neki su mediji prenijeli i kritiku znanstvenika “druge strane” koji smatraju ovakav rad komercijalizacijom znanosti, točnije genetičkog istraživanja. Australski mediji tako pišu da će do 2020. godine bojenje kose godišnje vrijediti 220 milijuna tamošnjih dolara, a i da u četiri tjedna 6,2 milijuna Australaca ode po frizerske usluge, ponajviše bojenje kose. Ipak, uz komercijalne koristi, ovakva su istraživanja dobra vijest i za forenzičke stručnjake pri izradi profila osumnjičenika na temelju pronađenog uzorka DNK.