Onkolog otkriva koji sastojak uvijek traži na deklaraciji: 'Najčešće se nalazi u prerađenom mesu'

Police trgovina prepune su proizvoda čija prednja strana pakiranja obećava "zdravo", "bogato proteinima", "izvor vlakana" ili "bez dodanih nitrata". No ono što velikim slovima piše na ambalaži nije nužno najbolji pokazatelj nutritivne vrijednosti proizvoda. Dr. Ted A. James, onkolog iz Endeavor Health Cancer Institutea, zato savjetuje kupcima da okrenu pakiranje i pažljivo pročitaju deklaraciju. A postoje dva sastojka na koja, kaže, osobno posebno obraća pozornost. To su natrijev nitrat i natrijev nitrit, piše YahooHealth.

"Prednja strana pakiranja osmišljena je za marketing proizvoda pa takve tvrdnje ne moraju ispričati cijelu priču. Popis sastojaka i nutritivna deklaracija pokazuju što se doista nalazi u hrani, uključujući natrij, konzervanse, dodane šećere i druge sastojke", objašnjava dr. James. Pritom upozorava da se rizik od razvoja raka nikada ne može svesti na jednu namirnicu ili jedan sastojak. Na njega, među ostalim, utječu genetika, tjelesna aktivnost, tjelesna masa, pušenje i konzumacija alkohola, dok je prehrana samo jedan dio mnogo veće slike. Natrijev nitrat i natrijev nitrit koriste se kao konzervansi u nekim prehrambenim proizvodima kako bi im se produljio rok trajanja te očuvali boja i okus. Dr. James kaže da ih posebno provjerava zbog istraživanja koja su otvorila pitanja o njihovoj mogućoj ulozi u povećanju rizika od raka.

Najčešće ih možemo pronaći u prerađenom i suhomesnatim proizvodima, poput slanine, šunke, hrenovki, kobasica, salame,  različitih mesnih narezaka i sušenog mesa. Problem nije jednostavno u tome da je svaki nitrat ili nitrit koji pojedemo sam po sebi kancerogen. Dr. James objašnjava da nitriti u prerađenom mesu tijekom pripreme hrane ili probave mogu reagirati s drugim tvarima i sudjelovati u stvaranju nitrozamina. "Neki nitrozamini mogu oštetiti stanice i DNK, što s vremenom može povećati rizik od raka", kaže. To je jedan od mogućih mehanizama kojima se objašnjava povezanost konzumacije prerađenog mesa s većim rizikom od određenih vrsta raka. No ulogu mogu imati i drugi elementi njegove proizvodnje, uključujući dimljenje, soljenje i konzerviranje.

Znači li 'bez nitrata' automatski zdravije? Ni takva oznaka ne govori nužno cijelu priču. Proizvodi označeni kao "bez nitrata" ili "nekonzervirani" mogu sadržavati biljne izvore nitrata, primjerice prah celera, upozorava dr. James. Osim toga, pitanje prerađenog mesa ne svodi se isključivo na nitrate i nitrite. Zbog toga zamjena jedne vrste slanine drugom samo zato što na pakiranju piše "bez nitrata" nije isto što i smanjivanje ukupne količine prerađenog mesa u prehrani.

Američki institut za istraživanje raka (AICR) preporučuje vrlo malo, odnosno po mogućnosti nimalo prerađenog mesa, zbog njegove povezanosti s povećanim rizikom od raka. Dr. James pritom naglašava da cilj nije stvaranje straha od hrane niti postizanje savršenstva, već donošenje informiranijih odluka. Ako su slanina, salama, kobasice ili hrenovke godinama bile redovit dio vašeg jelovnika, to ne znači da ćete zbog toga dobiti rak. 'Konzumiranje prerađenog mesa i natrijeva nitrata u prošlosti ne znači nužno da će se rak razviti', naglašava dr. James. Umjesto zabrinutosti zbog prošlih prehrambenih navika, savjetuje usmjeravanje na ono što možemo promijeniti od danas. Drugim riječima, prerađeno meso možemo jesti rjeđe, a češće birati svježe i minimalno prerađene izvore proteina.

Izbaci li se dio salama, kobasica i drugih prerađenih mesnih proizvoda, to ne znači da će u prehrani nedostajati proteina. Dr. James među dobrim alternativama navodi grah, leću, svježu ribu, piletinu i puretinu, orašaste plodove, sjemenke i tofu. Takav izbor ujedno povećava raznolikost prehrane i, osobito kada češće posežemo za mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama, povećava udio biljnih namirnica.