Demencija pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a sa starenjem stanovništva broj oboljelih nastavlja rasti. Iako na neke čimbenike, poput dobi i genetike, ne možemo utjecati, velik dio rizika povezan je sa zdravljem i životnim navikama. Veliko izvješće objavljeno 2024. u časopisu The Lancet procijenilo je da bi se djelovanjem na 14 promjenjivih čimbenika potencijalno moglo spriječiti ili odgoditi oko 45 posto slučajeva demencije, piše Unilad.
Nastavite učiti: Obrazovanje i mentalna aktivnost tijekom života pomažu stvaranju takozvane kognitivne rezerve, objašnjava liječnik Amir Khan. Mozak zato vrijedi redovito stavljati pred nove izazove, bez obzira na godine. Čitanje, učenje stranog jezika, pohađanje tečaja ili čak pisanje rukom jednostavni su načini da ga održavamo aktivnim.
Čuvajte sluh: Gubitak sluha u srednjoj životnoj dobi smatra se jednim od važnih čimbenika rizika na koje je moguće utjecati. Zato Khan preporučuje redovite kontrole sluha i korištenje slušnog aparata kada je potreban. Problemi sa sluhom ne znače da će osoba razviti demenciju, ali povezani su s povećanim rizikom.
Kontrolirajte kolesterol: Visoke vrijednosti LDL-a, odnosno takozvanog lošeg kolesterola, osobito od srednje životne dobi nadalje, prepoznate su kao čimbenik rizika za demenciju. LDL pridonosi aterosklerozi i oštećenju krvnih žila, uključujući one koje opskrbljuju mozak. Kontrola kolesterola zato nije važna samo za zdravlje srca i krvnih žila nego i za dugoročno očuvanje zdravlja mozga.
Nemojte ignorirati depresiju: Mentalno zdravlje i zdravlje mozga međusobno su povezani, a depresija je povezana s povećanim rizikom od demencije. Znanstvenici još istražuju prirodu te veze, a jedna od hipoteza uključuje upalne promjene u mozgu koje prate poremećaje raspoloženja. Ako se dugo osjećate loše ili sumnjate na depresiju, važno je potražiti stručnu pomoć.
Zaštitite glavu: Ozljede glave povezane su s većim rizikom od razvoja demencije, zbog čega ih treba pokušati spriječiti kad god je moguće. Kaciga tijekom vožnje bicikla, sigurnosni pojas u automobilu i smanjivanje opasnosti od padova jednostavne su, ali važne mjere. Posebno je važno biti oprezan kod aktivnosti kod kojih postoji povećana mogućnost udarca u glavu.
Redovito se krećite: Redovita tjelesna aktivnost jedna je od najboljih stvari koje možemo učiniti istodobno za tijelo i mozak, ističe Khan. Istraživanje koje se navodi u tekstu pokazalo je da je već 35 minuta umjerene do intenzivnije aktivnosti tjedno bilo povezano s 41 posto manjim rizikom od razvoja demencije tijekom prosječnog praćenja od četiri godine, u usporedbi s potpunom neaktivnošću. To ne dokazuje da upravo tih 35 minuta sprječava demenciju, ali dodatno podupire važnost redovitog kretanja za zdravlje mozga.
Prestanite pušiti: Pušenje šteti gotovo cijelom organizmu, a povezano je i s povećanim rizikom od demencije. Dobra je vijest da za prestanak nije prekasno ni u starijoj životnoj dobi. Odvikavanje od cigareta zato je jedna od važnih promjena koje možemo napraviti za svoje cjelokupno zdravlje.
Kontrolirajte krvni tlak: Povišeni krvni tlak, osobito u srednjoj životnoj dobi, povezan je s većim rizikom od demencije. Uravnotežena prehrana, smanjenje količine soli, odgovarajući unos kalija te ograničavanje alkohola mogu pomoći u kontroli tlaka, uz terapiju kada je liječnik propiše. Krvni tlak stoga vrijedi redovito provjeravati, čak i kada se osjećamo potpuno zdravo.
Spriječite ili dobro kontrolirajte dijabetes: Ono što čuva krvne žile u pravilu koristi i mozgu, pa je kontrola šećera u krvi važan dio prevencije. Dijabetes i Alzheimerova bolest dijele neke složene biološke procese povezane s inzulinom, amiloidnim plakovima i tau proteinima. Ako imate dijabetes, pridržavanje preporučene terapije i kontrola bolesti važni su i za smanjivanje brojnih dugoročnih zdravstvenih rizika.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu: Pretilost u srednjoj životnoj dobi još je jedan od potencijalno promjenjivih čimbenika rizika za demenciju. Istraživanja dodatno upućuju na važnost visokog indeksa tjelesne mase i povišenog krvnog tlaka u razvoju bolesti. Održavanje zdrave težine zato ima mnogo šire koristi od samog izgleda, dio je brige o srcu, krvnim žilama i mozgu.
Ograničite alkohol: Prekomjerna konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom od demencije. Neka novija istraživanja dovela su u pitanje i starije tvrdnje prema kojima bi male ili umjerene količine alkohola mogle imati zaštitni učinak. Alkohol zato ne treba promatrati kao sredstvo za zaštitu mozga, a smanjivanje njegove konzumacije jedan je od čimbenika na koje možemo izravno utjecati.
Ostanite povezani s drugim ljudima: Druženje s prijateljima i obitelji, razgovori sa susjedima ili sudjelovanje u aktivnostima zajednice nisu važni samo za dobro raspoloženje. Khan naglašava da društvenu povezanost treba promatrati kao sastavni dio brige o zdravlju mozga, a ne kao luksuz. Zato vrijedi njegovati odnose i tražiti prilike za redoviti kontakt s drugim ljudima.
Smanjite izloženost onečišćenom zraku: Dugotrajna izloženost onečišćenom zraku također je povezana s povećanim rizikom od demencije. Pojedinac ne može riješiti problem kvalitete zraka, ali može, kada je to moguće, birati zelenije površine i smanjivati boravak na mjestima s velikim prometnim onečišćenjem. Među onečišćivačima koji izazivaju posebnu zabrinutost navode se čađa, dušikov dioksid i sitne lebdeće čestice PM2,5.
Ne zanemarujte vid: Neliječeni gubitak vida, slično kao problemi sa sluhom, povezan je s rizikom od demencije. Zato Khan savjetuje redovite kontrole očiju te liječenje ili korekciju problema s vidom kada je to moguće. Naočale i drugi oblici korekcije vida tako nisu samo pitanje svakodnevnog komfora, nego mogu biti dio šire brige o zdravlju tijekom starenja.