Dani su dulji, zrak je lakši, a duga zima mnogima je pokrenula iščekivanje toplijih proljetnih dana kada možemo ponovno iskusiti prave vikende. To je vrijeme kada mnogi traže neku novu top destinaciju za izlet, onu kroz koja ne prolazimo, nego onu koja ostaju u sjećanju dulje nego mi u njima.
Kušaonice vina već neko vrijeme pripadaju toj kategoriji, ali očekivanja od njih su se promijenila. Danas više nije riječ samo o kušanju, nego o ambijentu u kojem se zadržati i priči koja se pamti. Upravo u tom prostoru smješta se kušaonica In Sylvis, mjesto koje vino stavlja u širi kontekst ambijenta, gastronomije i sporijeg ritma provođenja vremena.
Prostor koji definira iskustvo
Jedna od ključnih razlika ovakve kušaonice jest prostor u kojem se nalazi. Ambijent nije kulisa, nego aktivni dio cijelog iskustva. Smještena u središnjoj Istri, vinarija In Sylvis okružena je krajolikom koji posebno dolazi do izražaja tijekom proljeća. Vinogradi, zelenilo i mirniji ritam prostora stvaraju ambijent u kojem boravak prirodno traje dulje, a cijelo iskustvo postaje više od same degustacije vina.
Ime vinarije dolazi od latinskog naziva Monasterium Sancti Petri in Sylvis, odnosno Samostana sv. Petra u Šumama, po kojem i mjesto nosi ime. Vinogradi obitelji i danas su okruženi prirodom središnje Istre, a cijela priča nastala je iz osobne odluke Lare i Marka da sami započnu vlastitu vinsku priču. Oboje su školovani enolozi i agronomi, a vinarija nije naslijeđeni projekt nego nešto što se godinama gradi postupno, kroz vlastiti pristup vinu, prostoru i gostima.
Vinogradi se obrađuju tradicionalnim načinom koji omogućuje kontrolirane prinose i visoku kvalitetu grožđa. Upravo ta kombinacija tradicionalnog pristupa i mediteranske klime, na koju snažno utječe blizina Limskog kanala, oblikuje specifičan terroir središnje Istre koji se osjeća i u karakteru vina In Sylvisa.
Uz vinovu lozu, na imanju se uzgajaju i masline istarske bjelice, smokve te drugo voće i povrće koje se koristi u proizvodima i jelima posluženima u kušaonici, čime se cijela priča dodatno povezuje s lokalnim prostorom i sezonalnošću. Identitet vinarije vidljiv je i u samom dizajnu boca, čije luksuzne etikete s motivima šume nisu tiskane na papiru, nego na pravom drvu, kao svojevrsni nastavak priče o prirodi i terroiru koji oblikuju vina In Sylvisa.
Uređenje prati upravo tu ideju prirodnosti i nenametljivosti. Prostor nije zamišljen kao luksuz koji se nameće, nego kao mjesto u kojem se lako zadržati satima.
Degustacija bez pritiska
Takav prostor logično mijenja i način na koji se pristupa vinu. Klasične degustacije imaju jasno definiranu strukturu: dolazak, vođeno kušanje i odlazak. Iako takav format ima svoje mjesto i definitivno ničime ne manjka, sve više posjetitelja traži opušteniji, moglo bi se reći i prirodniji pristup.
U In Sylvisu naglasak je na fleksibilnosti. Degustacija nije odvojena od ostatka boravka, nema jasne granice između kušanja i druženja, a cijeli posjet dobiva prirodniji tijek, bez osjećaja rasporeda. Tada vino dobiva konkretniji karakter. Ona ne funkcioniraju kao tehnički primjeri stilova, nego kao dio zaokruženog iskustva.
Florens Rosé je možda najdirektniji ulaz u njihovu priču. Riječ je o roséu od terana, ružičaste boje, s izraženim kiselinama koje mu daju svježinu. U aromi dominiraju lagane cvjetne i voćne note. To vino ne dominira nego prati razgovor. Upravo zbog tog lepršavog karaktera nosi svoje ime.
Tempora Anni donosi drugačiji ritam. Pjenušac od malvazije, proizveden charmat metodom, ima nježno perlanje i balans između voćnosti i mineralnosti. Dovoljno je ozbiljan da zadrži pažnju, ali i dovoljno lagan da se uklopi u opušteniji tempo, osobito u kasnijem dijelu dana.
Vino kao dio šire proljetne priče
U In Sylvisu vino nije zamišljeno kao zasebna degustacija, nego kao dio iskustva koje se razvija kroz hranu, razgovor i atmosferu prostora.
Degustacije, koje uključuju tri ili pet vina, mogu se proširiti i na gastronomiju, od jednostavnijih zalogaja poput istarske plate do unaprijed dogovorenih večera.
Organiziraju se uz najavu, najčešće za manje grupe, a pristup je daleko od klasičnog restoranskog modela. Jelovnik nije fiksan, nego se oblikuje prema sezoni, što u proljeće znači naglasak na svježim, lokalnim namirnicama. U praksi to podrazumijeva raznolik raspon jela, od domaće tjestenine i jela s tartufima do mesa s roštilja i deserata koji se pripremaju na licu mjesta, uključujući kruh i slastice. Večera se tako nadovezuje na degustaciju, dok čaša vina ostaje ista, a kontekst se mijenja, od dnevnog boravka prema večernjem zadržavanju.
Iskustvo dodatno oblikuje i sam ritam boravka. Večera i degustacija ne odvijaju se kroz strogo definirane faze, nego prirodno prelaze iz jednog dijela večeri u drugi, zbog čega cijeli posjet djeluje opuštenije i manje formalno od klasičnog restoranskog iskustva.
S dolaskom toplijih dana, cijeli koncept širi se kroz vinske večeri koje se organiziraju vikendom, kada kušaonica postaje mjesto druženja, a ne samo degustacije.
Upravo ta kombinacija čini In Sylvis zanimljivim izborom za proljetni vikend izlet. U trenutku kada degustacija prestaje biti cilj sama po sebi i postaje dio šireg boravka, koji uključuje večeru i vrijeme bez jasnog rasporeda, mijenja se i način na koji provodimo slobodno vrijeme.
Sadržaj nastao u suradnji s In Sylvis vinarijom.