Jedna od deset osoba ima blage do umjerene depresivne simptome unatrag dva tjedna, a jedna od njih stotinu umjereno teške do teške. Od depresije pati više od 300 milijuna ljudi u svijetu, u Europi oko 40 milijuna ljudi. Svakih 40 sekundi u svijetu se zbog depresije ubije jedna osoba, dok je na svaku osobu koja suicid počini, dvadeset njih koje ga pokušaju. Od svih mentalnih poremećaja najčešća je upravo depresija, čak 70 posto. Većinom obolijevaju žene, ali muškarci se češće odluče za suicid. Godine 1990. u svijetu je bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna. Do 2020. postat će drugi zdravstveni problem, a za žene prvi. I više je nego dovoljno razloga što je baš depresija prioritetno područje ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja, a glavna je poruka “Depresija; razgovarajmo”. S obzirom na to da je riječ o prilično stigmatiziranoj bolesti, zbog čega se mnogi s njom nose a da ne potraže pomoć ili da je nisu svjesni, cilj je ovogodišnje javnozdravstvene kampanje osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.
Procjene nisu dobre
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u Hrvatskoj od depresivnih poremećaja boluje pet posto populacije ili oko 200.000 ljudi.
– Depresija je podjednako zastupljena u Hrvatskoj kao i u Europi. Prema globalnom opterećenju bolestima, depresivni poremećaji na trećem su mjestu, iza ishemijske bolesti srca i moždanog udara, i u Europi i u Hrvatskoj. Procjene govore da će doći na drugo mjesto. Od 1995. naovamo broj hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja se udvostručio, ali u bolnici je samo vrh sante leda jer puno ljudi depresiju ne liječi – kaže dr. Maja Silobrčić Radić, koja naglašava kako se javlja novi trend obolijevanja sve mlađih osoba, pa i adolescenata, nakon što je depresija dugo najčešće obuzimala osobe u dobi između 50 i 64. Prema podacima HZJZ-a, mentalni poremećaji su drugi najčešći uzrok hospitalizacija u dobi 20 do 59 godina (12,4%), odmah iza novotvorina (14,1%).
Četiri dolara na jedan uloženi
I svjetska ekonomija gubi zbog nesposobnosti za rad zbog depresije i anksioznosti – godišnje bilijun dolara, navodi prof. dr. sc. Antoinette Kaić Rak, voditeljica Ureda SZO u Hrvatskoj.
– U zemljama s niskim prihodima daje se manje od jedan posto zdravstvenog budžeta za duševne bolesnike, a u visokorazvijenim pet posto. A svaki dolar uložen u liječenje depresije vraća četiri dolara! – ističe dr. Kaić Rak, ustvrdivši kako nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Naime, nije rijetkost da se kod pacijenta s depresijom u osnovi jave druge kronične nezarazne bolesti. Govoreći o povezanosti tjelesnog i mentalnog zdravlja, doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović objašnjava kako depresivni simptomi često bivaju manifestirani kao tjelesni te da je najčešće riječ o pacijentima koji su stariji, nezaposleni, neudani/neoženjeni, pred mirovinu i oni koji su doživjeli gubitak voljene osobe.
– Predlažemo da u preventivni panel uđu dva pitanja, uz uobičajena o tjelesnoj masi i sl., a to su: je li vas u posljednjih mjesec dana često mučio osjećaj potištenosti, beznađa i depresije te jeste li imali smetnje smanjenog interesa/zadovoljstva u svakodnevnim stvarima – rekla je dr. Musić Milanović.
>> Ovo je glavni uzrok lošeg zdravstvenog stanja ljudi i radne nesposobnosti
>> Postporođajna depresija može pogoditi i očeve. Doznajte koji su simptomi
Nije li depresija često samo posljedica nekog drugog problema. Npr neimaštine, debljine, loših ocjena u školi, neadekvatne plaće i radnih uvjeta... Liječenje depresije zapravo je često smanjivanje simptoma nečega. Treba riješiti uzrok, a ne zatirati samo posljedicu.