FOODCOOLTOUR

Može li se izbjeći nanoplastika u hrani? Evo što smo naučili na FOODCOOLTOUR-u

Foto
Može li se izbjeći nanoplastika u hrani? Evo što smo naučili na FOODCOOLTOUR-u
26.05.2026.
u 08:00
Nanoplastika je već u našim tijelima. Pronađena je u vodi, hrani, ali i u majčinom mlijeku te prvoj stolici novorođenčadi. U svijetu u kojem se dnevno proizvede oko 1,3 milijuna tona plastike – koliko se 1950-ih proizvodilo na godišnjoj razini – pitanje više nije dolazi li do nas, nego možemo li je uopće izbjeći.
Pogledaj originalni članak

Odgovore na to pitanje ponudili su sudionici panela o nanoplastici na konferenciji FOODCOOLTOUR u Osijeku: izv. prof. dr. sc. Ivana Vinković Vrček s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Domagoj Jakopović Ribafish, pokretač projekata RokOtok i RokPoluotok, Elena Rovesti iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) te Andreja Palatinus s Nacionalnog instituta za kemiju u Sloveniji.

Foto

Problem koji raste brže nego rješenja

Razmjeri su ozbiljni: procjenjuje se da u oceanima ima oko 51 trilijun čestica mikroplastike koje kroz prehrambeni lanac dolaze i do ljudi, dok bi se globalna proizvodnja plastike do 2060. mogla utrostručiti.

No problem nije samo u hrani. Nanoplastici smo izloženi i putem zraka – osobito zbog čestica nastalih trošenjem automobilskih guma koje svakodnevno udišemo.

Ivana Vinković Vrček upozorila je da nanoplastika postaje posebno rizična kada se veže s drugim kemikalijama. „Tada inače bezopasne tvari mogu postati toksične – nanoplastika djeluje kao trojanski konj“, pojasnila je, ističući moguće učinke na reproduktivno zdravlje i imunološki sustav.

Istovremeno, pitanje odgovornosti ne može se svesti samo na pojedinca. Domagoj Jakopović Ribafish naglasio je važnost odgoja i osobnog primjera: „Sve počinje kod kuće. Budite s djecom, razgovarajte s njima i uključite se u akcije čišćenja.“ No dodaje kako to nije dovoljno: „Možemo pokrenuti dio ljudi, ali za ostatak država mora intervenirati i zaštititi okoliš.“

Foto

Na potrebu za širim, koordiniranim pristupom upozorila je i Andreja Palatinus. „Imamo oko 700 istraživača u regiji, ali bez povezivanja i zajedničkih standarda teško je donositi konkretne odluke“, istaknula je, naglasivši da znanost i regulativa još uvijek ne prate složenost problema istim tempom.

Može li se nanoplastika izbjeći?

Kratak odgovor – ne u potpunosti. No, moguće je smanjiti izloženost. 

Panelisti su istaknuli nekoliko konkretnih koraka kojima se može smanjiti izloženost:

  • smanjiti korištenje plastike u kućanstvu, posebno u kuhinji
  • birati alternativne materijale poput stakla, pamuka i vune
  • smanjiti ukupnu potrošnju proizvoda koji sadrže plastiku

„Budimo odgovorni građani, koristimo što manje plastike i pokušajmo je izbaciti iz svakodnevne uporabe gdje god je to moguće“, poručila je Vinković Vrček. Istovremeno, naglašeno je da rješenje ne može biti samo na pojedincima – potrebni su jasni zakoni i sustavne mjere.

FOODCOOLTOUR kao platforma za ključna pitanja budućnosti

Panel o nanoplastici bio je dio bogatog programa dvodnevne konferencije FOODCOOLTOUR, koja je u Osijeku okupila vodeće stručnjake iz područja sigurnosti hrane, održivosti i prehrambene industrije.

Tijekom dva dana raspravljalo se o nizu aktualnih tema – od odnosa održivosti i stvarnosti tržišta hrane u okviru Green Deala, očuvanja sigurnosti hrane prilikom dostave, utjecaja uporabe umjetne inteligencije u globalnim prehrambenim sustavima, pa sve do „vječnih kemikalija“ (PFAS), važnosti storytelling-a u prehrambenoj industriji i utjecaja online recenzija na reputaciju brendova.

Konferenciju je posjetilo više od 400 sudionika, uključujući vodeće europske i domaće stručnjake, donositelje odluka, predstavnike institucija, akademske zajednice i industrije. FOODCOOLTOUR održan je u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Grada Osijeka i DD produkcije, s ciljem otvaranja dijaloga o ključnim izazovima sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje.

Pogledajte na vecernji.hr