Ako ste se ikada zapitali skriva li se među vašim kolegama psihopat, znanstvenici sa Sveučilišta u Illinoisu tvrde da bi odgovor mogao biti potvrdan, pogotovo ako radite kao mehaničar. U njihovoj novoj studiji, koja je obuhvatila više od 600 sudionika, otkriveno je koje profesije najviše privlače osobe s takozvanim mračnim osobinama ličnosti. Analiza je pokazala "jasan obrazac" prema kojem su osobe s izraženim psihopatskim crtama znatno sklonije praktičnim i manualnim poslovima. U smislu konkretnih karijera, to se ponajprije odnosi na mehaničare i inženjere, što predstavlja značajan odmak od dosadašnjih pretpostavki koje su se uglavnom fokusirale na korporativne i javne uloge. Yan Yi Lance Du, glavni autor studije, pojasnio je kako "potreba za moći i statusom može biti temeljni pokretač iza karijera koje ljudi odabiru".
Psiholozi ove osobine često svrstavaju pod naziv "Mračna trijada", koja se sastoji od tri temeljne crte ličnosti: narcizma, makijavelizma i psihopatije. Svaka od njih sastoji se od specifičnih nepoželjnih atributa. Makijavelizam se odlikuje sklonošću manipulaciji i iskorištavanju drugih, ciničnim zanemarivanjem morala te fokusom na vlastiti interes i prijevaru. Narcizam karakteriziraju grandioznost, ponos, egoizam i nedostatak empatije, dok je psihopatija definirana trajnim antisocijalnim ponašanjem, impulzivnošću, sebičnošću, bezosjećajnošću i potpunim nedostatkom kajanja.
Prethodna istraživanja već su povezala Mračnu trijadu s raznim sklonostima, uključujući averziju prema životinjama, ponižavanje drugih i sklonost samačkom životu, no ovo je jedna od prvih studija koja dublje istražuje njihovu povezanost s profesionalnim interesima, prenosi Daily Mail.
Kako bi došli do svojih zaključaka, istraživači su ispitali 609 studenata u dobi od 17 do 32 godine. Sudionici su prvo ispunili upitnike osmišljene za mjerenje njihovih mračnih crta ličnosti. Psihopatija je, primjerice, procjenjivana na temelju njihove reakcije na izjave poput "Mogu uvjeriti ljude da učine što želim", dok je makijavelizam mjeren slaganjem s tvrdnjama kao što je "Mislim da je u redu biti neetičan za veće dobro". S druge strane, razina narcizma utvrđena je kroz njihovo slaganje s izjavama poput "Ja sam sjajan" i "Želim da moji suparnici ne uspiju". Nakon toga, sudionici su ocjenjivali svoj interes za osam širokih područja karijere: zdravstvo, kreativnost, tehnologija, rad s ljudima, organizacija, utjecaj, priroda i rad sa stvarima.
Analiza odgovora otkrila je da su osobe koje su područje "Stvari" ocijenile najvažnijim sklonije psihopatskim tendencijama. U ovu kategoriju spadaju poslovi poput mehaničara i inženjera, a istraživački tim objašnjava da "pojedinci s visokom razinom psihopatskih osobina preferiraju samotna i praktična radna okruženja, vjerojatno zbog niske motivacije za društvenim povezivanjem i interakcijom".
S druge strane, sudionici s velikim interesom za kategoriju "Ljudi", koja uključuje zanimanja poput socijalnih znanstvenika i psihologa, pokazali su veće makijavelističke sklonosti. Oni koji su bili najviše zainteresirani za "Kreativnost" i "Utjecaj", prema rezultatima objavljenim u časopisu Personality and Individual Differences, imali su najviše narcisoidnih crta. Poslovi u kreativnoj kategoriji uključuju dizajnere i filmske redatelje, dok kategorija utjecaja obuhvaća političare i odvjetnike.
Nisu svi psihopati kriminalci: Tko su 'uspješni psihopati'?
Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o kliničkim psihopatima koji su nužno kriminalci, već o takozvanim "uspješnim psihopatima". To su pojedinci koji posjeduju osobine poput šarma, neustrašivosti, fokusa i nedostatka empatije, ali ih uspijevaju kanalizirati na društveno prihvatljive načine kako bi napredovali u karijeri. Prije ove studije, tema je bila dominantno oblikovana radom britanskog psihologa Kevina Duttona, koji je sastavio listu zanimanja koja privlače psihopate, a na čijem su se vrhu našli direktori, odvjetnici, medijski djelatnici i kirurzi.
Zajedničke osobine tih profesija su mogućnost stjecanja moći, donošenje odluka bez emocionalnog upletanja i rad pod visokim pritiskom. Istraživanja pokazuju da oko četiri posto poslovnih lidera pokazuje psihopatske osobine, što je čak četiri puta više od opće populacije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da, iako se neke od ovih osobina mogu činiti poželjnima za liderske pozicije, dugoročno su takvi pojedinci toksični za organizaciju jer stvaraju nezdravu atmosferu i iskorištavaju kolege.
Kako prepoznati psihopata u svojoj okolini?
Prepoznavanje psihopata može biti iznimno teško jer su često majstori manipulacije i glume. Uobičajeni znakovi uključuju površinski šarm, grandiozan osjećaj vlastite vrijednosti, stalnu potrebu za stimulacijom, impulzivnost, patološko laganje te potpuni nedostatak kajanja i empatije. Stručnjaci tvrde da ih ljudi često smatraju intrigantnima, a da ne mogu točno odrediti zašto. To je posljedica njihovog nedosljednog ponašanja, jer neprestano glume i oponašaju normalne reakcije, ponekad mijenjajući stavove i osjećaje u trenutku.
Primjerice, samoprozvani psihopat Jacob Wells izjavio je da pri upoznavanju nove osobe pokušava postati "najzanimljivija osoba koju poznaju", prilagođavajući svoje interese i reakcije kako bi zadobio njihovo povjerenje. Njihove emocije su plitke i kratkotrajne te gotovo uvijek imaju manipulativni motiv. Wells je tako priznao da čini usluge i povjerava lažne tajne kako bi stekao nečije potpuno povjerenje, a zatim to koristi kako bi od te osobe dobio što god poželi. Kriminalistička psihologinja Julia Shaw pritom naglašava da je popularna predodžba o psihopatima kao iznimno inteligentnim genijalcima, kakve viđamo u filmovima, uglavnom pogrešna; u stvarnosti, mnogi od njih imaju prosječan ili čak ispodprosječan kvocijent inteligencije.
Kako zijevanje utječe na našu osobnost? Istraživanje tvrdi da može pokazati psihopatske osobine!
Eto i potvrde da su mehaničari, posebice automehaničari, psihopati. To koliko te oni mogu oderati, krvi ti se napiti i jetre požderati, nije mogao ni Jeffrey Dahmer.