Alarmantno izvješće komisije EASL–Lancet upozorava na javnozdravstvenu krizu koja se širi Europom, gdje bolesti jetre svake godine odnesu gotovo 300.000 života. Ova "tiha epidemija", kako je nazivaju stručnjaci, ne samo da uzrokuje goleme ljudske patnje, već stvara i ogroman ekonomski pritisak, procjenjuje se da europsko gospodarstvo košta oko 55 milijardi eura godišnje zbog izgubljene produktivnosti. Šokantan je podatak da je, za razliku od bolesti srca ili raka, bolest jetre jedina velika bolest kod koje stope smrtnosti nezaustavljivo rastu. U posljednjih pedeset godina, broj smrtnih slučajeva učetverostručio se, a stručnjaci ističu da je situacija postala neodrživa, prenosi Daily Mail.
Glavni pokretači ove krize su dobro poznati i usko povezani s modernim načinom života: prekomjerna konzumacija alkohola, nezdrava prehrana koja vodi pretilosti te virusni hepatitis. Europa, nažalost, i dalje drži neslavni rekord kao regija s najvišom stopom konzumacije alkohola po stanovniku na svijetu. No, bolest jetre više nije isključivo "bolest alkoholičara". Sve veći broj slučajeva dijagnosticira se kod ljudi koji piju vrlo malo ili nimalo alkohola. Njihov je problem metabolički povezana steatotična bolest jetre (MASLD), ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre, stanje izravno potaknuto pretilošću, dijabetesom tipa 2 i visokim krvnim tlakom.
Najveća opasnost kod bolesti jetre leži u njezinoj podmukloj prirodi. Često se razvija godinama bez ikakvih očitih simptoma, što znači da mnogi ljudi nisu ni svjesni da imaju problem sve dok ne dođe do značajnog i ponekad nepovratnog oštećenja organa. Ako se ne liječi, nakupljanje masti u jetri dovodi do upale i stvaranja ožiljaka. U nekim slučajevima, ovo stanje napreduje do ciroze, gdje zdravo tkivo jetre biva trajno zamijenjeno ožiljnim tkivom, što u konačnici može dovesti do potpunog zatajenja jetre i raka. Uz to, stručnjaci upozoravaju da je MASLD usko povezan s metaboličkim sindromom, skupom stanja koji značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Iako brojke djeluju poražavajuće, stručnjaci ističu da postoji razlog za optimizam jer se ishod u velikoj mjeri nalazi u našim rukama. Prema podacima organizacije British Liver Trust, čak devet od deset slučajeva bolesti jetre moglo bi se spriječiti. Promjene životnih navika mogle bi gotovo prepoloviti teret ove bolesti diljem Europe. Najvažniji korak je preuzimanje kontrole nad vlastitim zdravljem kroz jednostavne, ali učinkovite promjene. Studije su pokazale da pridržavanje zdravog načina života može spriječiti čak 90 posto smrtnih slučajeva povezanih s cirozom i rakom jetre, a prekomjerna tjelesna težina i pretilost identificirani su kao najveći pojedinačni faktor rizika.
Kako se zaštititi? Prevencija je ključna
Ključ borbe protiv ove rastuće epidemije leži u prevenciji i ranom otkrivanju. Stručnjaci naglašavaju da nikada nije kasno za usvajanje zdravijih navika. Prvi korak za mnoge je gubitak težine. Istraživanja pokazuju da smanjenje tjelesne težine za samo pet posto može značajno smanjiti masnoću u jetri, dok gubitak od sedam do deset posto može ublažiti upalu i popraviti postojeća oštećenja. Uravnotežena prehrana, poput mediteranske, koja obiluje voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama poput maslinovog ulja i orašastih plodova, dokazano pomaže. Jednako je važno izbjegavati visoko prerađenu hranu, slatke napitke i proizvode bogate zasićenim mastima i rafiniranim ugljikohidratima.
Redovita tjelesna aktivnost je također od presudne važnosti. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, što može uključivati brzo hodanje, vožnju biciklom, plivanje ili vrtlarenje. Vježbanje ne samo da pomaže u kontroli tjelesne težine, već i izravno smanjuje masnoću u jetri, čak i prije nego što se kilogrami počnu topiti. Uz to, ključno je ograničiti ili potpuno izbjegavati alkohol, prestati pušiti te aktivno upravljati stanjima poput dijabetesa, visokog kolesterola i krvnog tlaka. Važno je i upravljanje stresom te osiguravanje kvalitetnog sna, jer su oba faktora povezana sa zdravljem jetre.
Stručnjaci pozivaju na hitnu akciju i promjenu paradigme, kako na individualnoj, tako i na razini javnih politika. "Ne možemo nastaviti liječiti posljedice dok istovremeno ignoriramo uzroke", izjavila je Vanessa Hebditch, direktorica politike u British Liver Trustu. Njezine riječi odražavaju širi konsenzus koji je podržala i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, poručivši kako je "prevencija najbolji lijek koji imamo". Ova javnozdravstvena kriza zahtijeva zajednički napor kako bi se zaustavio trend porasta i spasile stotine tisuća života koji se svake godine prerano ugase zbog bolesti koja se u velikoj većini slučajeva može izbjeći.