Priča počinje u stvarnosti – i završava na polici
„Dobar storytelling ima utemeljenje u stvarnosti, zaplet, rasplet, emociju i obećanje. Dobra priča ne može spasiti loš proizvod, ali može izdvojiti dobar proizvod od konkurencije i učiniti ga vidljivim u gomili“, istaknuo je Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey.
Upravo zato dobra priča najčešće ne nastaje u marketinškom odjelu, nego u samom proizvodu – njegovu podrijetlu, procesu nastanka i ljudima koji stoje iza njega. Na to se nadovezala i Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuvši kako europske oznake kvalitete, poput oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla, zapravo predstavljaju početak jedne takve priče. „Svi zaštićeni proizvodi imaju svoju povijest, ali tu priču treba približiti potrošaču“, naglasila je.
Bruketa je dodatno pojasnio kako ne postoje dva ista proizvoda, čak i kada su naizgled slični. „Kontekst je uvijek drugačiji – od proizvodnje do ljudi koji stoje iza nje. Priča o porijeklu uvijek je zanimljiva, samo treba dovoljno „kopati“. Zato je važno povezivanje svih koji sudjeluju u nastanku proizvoda – od laboratorija do tržišta.“
Algoritmi mogu predvidjeti – ali ne i spriječiti bacanje hrane
Dok storytelling gradi emocionalnu vezu s potrošačem, tehnologija pokušava optimizirati procese koji stoje iza proizvoda. Na FOODCOOLTOUR-u se raspravljalo i o ulozi umjetne inteligencije u prehrambenom sustavu, osobito u kontekstu očuvanja sigurnosti hrane i održivosti.
Kako je istaknuo Emmanuel Karlo Nyarko, s Katedre za umjetnu inteligenciju i robotiku Fakulteta elektrotehnike računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, umjetna inteligencija već danas ima konkretnu primjenu u poljoprivredi – od sustava računalnog vida koji razlikuju korov od usjeva, do dronova i senzora koji prate stanje tla, vegetacije i okolišnih uvjeta. Takvi podaci omogućuju preciznije i učinkovitije donošenje odluka, pod uvjetom da iza njih stoji kvalitetan model.
AI se koristi i u predviđanju potražnje te upravljanju zalihama, čime može pomoći u smanjenju nastanka otpada od hrane. No, kako je naglašeno, tehnologija sama po sebi nije rješenje. Bez kvalitetnih podataka i jasnih sustava, umjetna inteligencija ne može biti pouzdan alat u procesima očuvanja sigurnosti hrane, a još manje rješenje za kompleksne probleme poput prekomjernog bacanja hrane, rečeno je na panelu.
Konferencija FOODCOOLTOUR u Osijeku
Tijekom dva dana raspravljalo se o nizu aktualnih tema – od odnosa održivosti i stvarnosti tržišta hrane u okviru Green Deala, očuvanja sigurnosti hrane prilikom dostave, nanoplastike, pa sve do „vječnih kemikalija“ (PFAS) i utjecaja online recenzija na reputaciju brendova.
Konferenciju je posjetilo više od 400 sudionika, uključujući vodeće europske i domaće stručnjake, donositelje odluka, predstavnike institucija, akademske zajednice i industrije. FOODCOOLTOUR održan je u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Grada Osijeka i DD produkcije, s ciljem otvaranja dijaloga o ključnim izazovima sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje.