Odlazak na posao biciklom nije samo način da izbjegnete prometne gužve i ubacite malo kretanja u svakodnevicu. Istraživanja ga povezuju s boljim fizičkim i mentalnim zdravljem, a neke studije sugeriraju da zaposlenici koji redovito bicikliraju imaju i manje dana bolovanja. Koristi bi mogle biti značajne i na razini cijele populacije – jedna je analiza procijenila da bi zamjena dijela kratkih vožnji automobilom biciklom mogla spriječiti oko 2000 prijevremenih smrti godišnje, prenosi Metropolitan.
Redovita vožnja bicikla jednostavan je način da tjelesnu aktivnost uklopimo u dan bez dodatnog odlaska u teretanu. Prema istraživanjima, oko 100 minuta bicikliranja tjedno povezano je s približno 10 posto manjim rizikom od prerane smrti. Istraživač Kevin Jean istaknuo je da koristi ostaju značajne čak i kada se u obzir uzmu potencijalni rizici poput prometnih nesreća i izloženosti onečišćenom zraku.
Redovita tjelesna aktivnost povezana je s manjim rizikom od niza kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i krvnih žila, povišeni krvni tlak i dijabetes tipa 2. Kretanje je važno i za zdravlje kostiju i mišića, kvalitetu sna te mentalno zdravlje. Bicikliranje pritom ima jednu praktičnu prednost – može zamijeniti putovanje koje bismo ionako morali obaviti. Jedna analiza procijenila je da bi se oko 2000 prijevremenih smrti godišnje moglo izbjeći kada bi se četvrtina putovanja automobilom kraćih od pet kilometara zamijenila bicikliranjem. Takve procjene, naravno, ovise o nizu pretpostavki i ne znače da bi isti učinak bio zajamčen u svakom gradu ili državi.
Prednosti se možda ne zaustavljaju na zdravlju pojedinca. Više istraživanja proučavalo je postoji li povezanost između aktivnog putovanja na posao i izostanaka zbog bolesti. Studija provedena 2010. na približno tisuću zaposlenih u Nizozemskoj pokazala je da su oni koji su na posao putovali biciklom imali oko 15 posto manje dana bolovanja od onih koji nisu biciklirali.
Do sličnih zaključaka došlo je i veliko finsko istraživanje koje je pratilo oko 28 tisuća zaposlenika. Među onima koji su biciklom prelazili najmanje 61 kilometar tjedno zabilježeno je 8 do 12 posto manje dana bolovanja te 18 posto manji rizik od dugotrajnog izostanka zbog bolesti u usporedbi s osobama koje su putovale pasivnim prijevozom. Britansko istraživanje na približno 800 sudionika također je povezalo aktivno putovanje na posao s boljim mentalnim zdravljem i manjim brojem dana bolovanja.
Izostanci zaposlenika zbog bolesti predstavljaju velik trošak i za poslodavce i za sustave socijalne sigurnosti. Upravo zato aktivno putovanje na posao sve više privlači pozornost i izvan zdravstvenog sektora. Neki poslodavci već pokušavaju zaposlenicima olakšati dolazak biciklom. Primjerice, francuski fond primarnog zdravstvenog osiguranja u departmanu Haute-Garonne poboljšao je parkirališta za bicikle, osigurao prostor s alatom za manje popravke te zaposlenicima omogućio termine za veće popravke u profesionalnim servisima. Takve mjere mogu ukloniti neke od praktičnih prepreka zbog kojih ljudi automobil biraju čak i za relativno kratka putovanja.
Za zdravstvene koristi nije potrebno svaki dan prelaziti velike udaljenosti. Upravo su kratka putovanja ona koja se najlakše mogu zamijeniti hodanjem ili bicikliranjem, pod uvjetom da postoje sigurni uvjeti za vožnju. Bicikliranje nije bez rizika, osobito u gradovima bez odgovarajuće biciklističke infrastrukture, pa sigurnost u prometu ostaje važan dio priče. Ipak, istraživanja sugeriraju da bi češći odabir bicikla umjesto automobila, osobito na kraćim rutama, mogao donijeti koristi koje se ne mjere samo prijeđenim kilometrima – nego i zdravljem, raspoloženjem te potencijalno manjim brojem dana provedenih na bolovanju.
E sad smo ga tek obrali bostan. Blago vama koji niste u Zagrebu.