VRTLARSKI SAVJETI

Izbjegnite čestu pogrešku: Ovih 6 vrsta povrća ni slučajno nemojte sijati u plasteniku

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
28.03.2026.
u 10:00
Povišena temperatura, zadržavanje vlage i slabija cirkulacija zraka nekim vrstama jednostavno ne odgovaraju
Pogledaj originalni članak

Plastenici su mnogim vrtlarima nezamjenjiva pomoć jer omogućuju raniju sjetvu, štite biljke od hladnoće i produljuju sezonu uzgoja. Ipak, nisu sve povrtne kulture jednako oduševljene takvim uvjetima, koliko god se to na prvi pogled činilo praktičnim. Povišena temperatura, zadržavanje vlage i slabija cirkulacija zraka nekim vrstama jednostavno ne odgovaraju.

Upravo zato u plasteniku ponekad bolje uspijevaju biljke koje vole toplinu, poput rajčice, paprike i krastavaca, dok druge ondje mogu stagnirati, razviti više bolesti ili dati slabiji urod. U stvarnosti, dio kultura puno je sretniji na otvorenim gredicama, gdje imaju više svježeg zraka, prirodnije temperaturne oscilacije i uvjete sličnije onima kojima su prilagođene.

Luk: Luk ne voli pretjeranu vlagu i zagušljiv zrak, a upravo su to česti problemi u plastenicima, osobito tijekom toplijih proljetnih dana. U takvim uvjetima češće dolazi do truljenja lukovica i razvoja gljivičnih bolesti koje mogu uništiti cijeli nasad. Na otvorenom mu više odgovaraju prozračnost tla, sunce i stalno strujanje zraka.

Češnjak: Češnjak je kultura koja odlično podnosi hladnije uvjete i ne traži zaštićen prostor da bi uspješno rastao. U plasteniku može prerano krenuti u bujan lisni rast, dok razvoj glavice često ne bude onakav kakav vrtlar očekuje. Osim toga, povećana vlaga može potaknuti pojavu bolesti i smanjiti kvalitetu uroda.

Grašak: Grašak je tipična kultura svježijeg dijela godine i puno mu više odgovaraju niže temperature nego toplina zatvorenog prostora. Ako ga se uzgaja u plasteniku, osobito kad temperature porastu, biljka može brže ostarjeti, slabije cvjetati i dati manje mahuna. Na otvorenom se grašak razvija prirodnije i obično pokazuje veću otpornost.

Bob: Bob je još jedna stara i otporna kultura koja voli svježije proljetne uvjete te bez problema uspijeva na otvorenom. U plasteniku mu može biti pretoplo, zbog čega biljka raste neuravnoteženo, a cvatnja i zametanje mahuna mogu podbaciti. Zbog slabije cirkulacije zraka povećava se i mogućnost pojave lisnih uši te drugih problema.

Rotkvica: Rotkvice brzo rastu, ali samo ako imaju umjerene temperature i dovoljno svježine. U plasteniku, posebno kada sunce jače ugrije foliju, lako postaju previše ljute, drvenaste ili prerano odlaze u cvat. Na vanjskim gredicama obično formiraju ljepši korijen i imaju bolju teksturu.

Krumpir: Krumpir nije idealan za plastenički uzgoj jer traži više prostora, dobru dubinu tla i prirodnije uvjete rasta nego što ih većina plastenika može ponuditi. U zatvorenom se prostoru toplina i vlaga često zadržavaju, a to pogoduje razvoju bolesti i problema s gomoljima. Puno bolje rezultate daje na otvorenom, gdje ima više mjesta za razvoj i manji rizik od zagušenja.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.