Nakon što je vijest o kancerogenosti slanine, šunke i kobasica odjeknula poput bombe diljem svijeta, The Guardian je objavio listu Međunarodne agencije za istraživanje raka na kojoj je 116 tvari i aktivnosti koje nose kancerogeni rizik.
Crvenog mesa nema na toj listi.
Neki dobro poznati
– I ne treba ga biti jer je izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) potpuno krivo interpretirano s puno senzacije, što je izazvalo zbrku i uznemirenost kod ljudi bez ikakvog razloga. Također tu mislim i na proizvođače mesa i proizvoda od mesa. U izvještaju SZO-a, njegove Agencije za istraživanje raka (IARC), nalaze se sumirani podaci iz 800 istraživanja koji ukazuju na određene rizike koji bi mogli biti povezani s crvenim mesom i proizvodima od mesa. Primjerice, odavno je poznato da obrađeni mesni proizvodi imaju opasnost, ali i da se one mogu izbjeći, kao i da termička obrada mesa potencijalno nosi rizik za zdravlje ljudi, što je također otprije poznato – kaže mr. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane u Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo.
Senzacija je ideja vodilja i u listi 116 tvari i radnih procesa, među kojima su kopanje ugljena, kao izvjesne opasnosti po ljudsko zdravlje. Među ostalim ističe se arsen u vodi, proizvodnja aluminija i koksa, gumena industrija... – Ta je lista zbrka spojeva i agenasa puna kontradiktornosti, opasnosti se navode neselektivno i jedina je svrha objave u javnosti takvog grupiranja plašenje ljudi. Kad je čovjek pročita, osjeća nelagodu jer prepoznaje dosta toga i svatko će se zabrinuti za svoje zdravlje. Međutim, samo procjena rizika bi pokazala da velika većina ljudi s tim tvarima i procesima uopće neće doći u dodir – govori Katalenić. Evidentno je da postoji rizik od navedenog na listi kao što je HIV tipa 1, dimnjačarski posao ili od katrana, alkohola, pušenja, kao i kod nekih specifičnih proizvodnji, ali za veliku većinu tih tvari postoje zaštitne mjere i preventivne akcije. Na neke od nabrojenih opasnosti gotovo uopće i ne nailazimo u svakodnevnom životu – govori Katalenić.
Aluminij u dezodoransu
Naime, ima poznatih rizičnih situacija navedenih na listi, kao što su alkohol, pušenje ili korištenje solarija, ali tu nije riječ ni o kakvim šokantnim otkrićima. O štetnosti alkohola sve je rečeno, kampanje protiv pušenja godinama upozoravaju o štetnostima. Među opasnostima se navodi i proizvodnja aluminija, uz objašnjenje da je povećan rizik oboljenja od raka pluća i mjehura zabilježen kod radnika u tvornicama za obradu aluminija. Pitali smo M. Katalenića nije li opasnost od aluminija prisutna i kod svakodnevnog korištenja dezodoransa koji ih sadrže.
– Kod korištenja dezodoransa nema penetracije aluminija pod kožu jer spojevi kroz nju ne prodiru već djeluju površinski. Samo oralni unos dovodi aluminij u krv i dovodi do bolesti slične Alzheimerovoj. Međutim, korištenje takvih preparata sprečava znojenje, a to dugoročno može naštetiti organizmu – kaže.
Među navedenih 116 opasnosti navodi se i proizvodnja koksa, povezana s povećanim rizikom od raka pluća i bubrega, proizvodnja namještaja jer proizvođači statistički češće obolijevaju od raka nosa zbog izloženosti prašini, zatim poslovi u kojima se radi s bojama, rad s katranom i industrija gume. Među kancerogenim se mješavinama na listi navode i prirodne mješavine aflatoksina, alkohol i žvakanje betela.