Hepatitis B je virusna infekcija koja napada jetru i može uzrokovati akutnu ili kroničnu bolest. Riječ je o velikom javnozdravstvenom izazovu: prema procjenama SZO za 2024. oko 240 milijuna ljudi živi s kroničnom infekcijom, koja je uzrokovala 1,1 milijun smrti, uglavnom zbog komplikacija poput ciroze i karcinoma jetre. Virus se najčešće prenosi s majke na dijete tijekom poroda, nezaštićenim spolnim odnosom ili kontaktom s kontaminiranom krvlju. To uključuje dijeljenje igala pri injektiranju droga, ali i predmeta za osobnu higijenu poput britvica. Važno je znati da se bolest ne širi uobičajenim kontaktima kao što su grljenje, kihanje ili korištenje istog pribora za jelo.
Mnogi zaraženi, osobito djeca, u početku ne razvijaju simptome. Ako se pojave, to su najčešće žutica, taman urin, izrazit umor i bol u trbuhu. Opasnost leži u razvoju kronične infekcije, čiji je rizik najveći kod novorođenčadi (oko 95 posto), dok kod odraslih pada na manje od pet posto. Kronični oblik vodi do teških oštećenja jetre, poput ciroze i smrtonosnog karcinoma.
Najučinkovitija obrana od hepatitisa B je cijepljenje. Cjepivo je sigurno, pruža gotovo stopostotnu zaštitu i obično se primjenjuje u tri doze, počevši unutar 24 sata od rođenja, što je ključno za sprječavanje prijenosa s majke na dijete. Pruža dugotrajnu, vjerojatno i doživotnu zaštitu, pa dodatne doze za većinu ljudi nisu potrebne.
Dijagnoza i liječenje: Borba protiv kronične infekcije
Dijagnoza se postavlja krvnim testovima koji otkrivaju virusne antigene i antitijela, što je nužno jer se simptomi ne razlikuju od drugih hepatitisa. Zabrinjava podatak da, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, točnije samo 27 posto zaraženih zna za svoju dijagnozu. To ističe važnost šireg testiranja, pogotovo kod trudnica i rizičnih skupina.
Za akutni oblik ne postoji specifičan lijek, već se liječenje svodi na ublažavanje simptoma, odmor i dovoljan unos tekućine. Kronični hepatitis B tretira se antivirusnim lijekovima, poput tenofovira, koji suzbijaju umnožavanje virusa. Cilj terapije, koja je često doživotna, nije izlječenje, već usporavanje napredovanja bolesti u cirozu i smanjenje rizika od raka jetre.
Osobama s kroničnim hepatitisom ključno je zaštititi jetru od daljnjih oštećenja. To podrazumijeva potpunu apstinenciju od alkohola i izbjegavanje ilegalnih droga. Oprez je potreban i s nekim bezreceptnim lijekovima i biljnim pripravcima koji mogu biti toksični za jetru. U održavanju zdravlja pomaže prehrana s manje masnoća i redovita lagana tjelovježba.
Sprječavanje prijenosa virusa s majke na dijete ključan je prioritet. Sve trudnice trebale bi se testirati, a ako je majka pozitivna, novorođenče unutar 12 sati od poroda prima prvu dozu cjepiva i hepatitis B imunoglobulin. Majkama s visokom razinom virusa u krvi može se u trećem tromjesečju dati antivirusna terapija, što gotovo posve eliminira rizik.