Kako temperature padaju i sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, počinje i sezona gripe. Svake godine virus gripe zahvati tisuće ljudi, a simptomi poput visoke temperature, bolova u mišićima i iscrpljenosti mogu nas na nekoliko dana potpuno izbaciti iz svakodnevnog ritma. Iako gripu često zamjenjujemo s običnom prehladom, riječ je o ozbiljnijoj bolesti koja može dovesti i do komplikacija – osobito kod djece, starijih osoba i onih s kroničnim bolestima. Upravo zato važno je znati kako se zaštititi, kada potražiti liječničku pomoć i što učiniti ako vas ipak “pokosi”.
Glavni pokazatelji da ste se zarazili virusom gripe, a ne nekim drugim respiratornim virusom, jesu naglo povišena tjelesna temperatura i snažni bolovi u tijelu. Temperatura često prelazi 38°C, a nerijetko doseže i 40°C, praćena osjećajem zimice, tresavice i opće slabosti koja vas prikuje za krevet. Uz to se javljaju intenzivni bolovi u mišićima i zglobovima te jaka glavobolja. Nakon dan ili dva obično slijedi suhi, nadražujući kašalj, grlobolja te curenje ili začepljenost nosa. Iako su ovo najčešći znakovi, važno je napomenuti da neće svaka zaražena osoba nužno imati povišenu temperaturu. Potpuna iscrpljenost, umor i gubitak apetita također su karakteristični simptomi koji mogu potrajati i nakon što se ostali povuku.
Iako odrasli najčešće prijavljuju respiratorne simptome i bolove, klinička slika kod djece može biti nešto drugačija. Uz sve navedene simptome, kod mlađe populacije češće se javljaju i probavne smetnje poput mučnine, povraćanja i proljeva. Važno je razlikovati sezonsku gripu od gastroenteritisa, odnosno upale želuca i crijeva, koja se popularno naziva "želučana viroza". Iako dijele neke simptome, uzročnici su potpuno različiti; sezonsku gripu uzrokuje virus influence koji napada dišni sustav, dok gastroenteritis uzrokuju drugi virusi, poput norovirusa ili rotavirusa, koji primarno pogađaju probavni trakt.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Većina zdravih ljudi preboljet će gripu kod kuće uz odmor, dovoljan unos tekućine i lijekove za ublažavanje simptoma poput onih za snižavanje temperature i ublažavanje bolova. Međutim, za neke skupine gripa može biti izuzetno opasna i dovesti do teških komplikacija poput upale pluća, upale srčanog mišića ili mozga te sepse.
U rizične skupine spadaju osobe starije od 65 godina, djeca mlađa od pet godina (posebice mlađa od dvije), trudnice te osobe s kroničnim bolestima kao što su astma, dijabetes, bolesti srca, bubrega ili jetre, kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom. Ako pripadate nekoj od ovih skupina i primijetite simptome gripe, važno je da se što prije javite svom liječniku. Postoje antivirusni lijekovi koji, ako se primijene unutar prvih 48 sati od početka bolesti, mogu skratiti trajanje bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.
Znakovi za uzbunu: Simptomi koji zahtijevaju hitnu reakciju
Postoje određeni simptomi koji ukazuju na ozbiljne komplikacije i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, bez obzira na dob ili prethodno zdravstveno stanje. Kod odraslih osoba, alarmantni znakovi su: otežano disanje ili kratkoća daha te uporna bol ili pritisak u prsima ili trbuhu. Također, odmah potražite pomoć ako osjetite stalnu vrtoglavicu, zbunjenost, imate poteškoća s buđenjem, napadaje ili ne možete mokriti.
Kod djece obratite pozornost na ubrzano disanje, plavičaste usne ili lice. Znak za uzbunu su i rebra koja se vidljivo uvlače pri svakom dahu te jaka bol u mišićima zbog koje dijete odbija hodati. Hitnu pomoć potražite i kod znakova dehidracije, poput suhih usta i izostanka suza pri plaču. Bilo kakva vrućica kod djece mlađe od 12 tjedana zahtijeva hitan liječnički pregled. Također, ako se simptomi poput temperature ili kašlja poboljšaju pa se naglo vrate i pogoršaju, to je znak za hitan odlazak liječniku.
Gripa nije prehlada
Ono što gripu, odnosno influencu, čini toliko drugačijom od obične prehlade jest njezin iznenadni i siloviti početak. Dok se prehlada razvija postupno, simptomi gripe mogu vas oboriti s nogu u roku od samo nekoliko sati. Jednom kada se zarazite, simptomi se obično pojavljuju unutar jednog do četiri dana. Gripa je izrazito zarazna bolest koja se lako širi kapljičnim putem – kašljanjem, kihanjem ili govorom.
Osoba može prenijeti virus drugima čak i dan prije nego što sama osjeti prve simptome, a zarazna je i do tjedan dana nakon početka bolesti. Vrhunac zaraznosti je u prva tri do četiri dana bolesti. Prema preliminarnim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), samo u Sjedinjenim Državama zabilježeno je između 47 i 82 milijuna slučajeva oboljenja, što je dovelo do stotina tisuća hospitalizacija i desetaka tisuća smrtnih slučajeva. Upravo zbog toga ključno je ostati kod kuće kako bi se spriječilo daljnje širenje infekcije. Preporuka stručnjaka je da se ne vraćate na posao ili u školu sve dok ne prođu najmanje 24 sata od prestanka povišene temperature, i to bez korištenja lijekova za njezino snižavanje.
Prevencija je najbolji lijek
Najbolji način zaštite od gripe i njezinih teških posljedica jest godišnje cijepljenje. Budući da se virusi influence neprestano mijenjaju, cjepivo se svake godine prilagođava sojevima za koje se očekuje da će biti najčešći. Cijepljenje se preporučuje svima starijima od šest mjeseci. Iako cjepivo ne jamči stopostotnu zaštitu od zaraze, značajno smanjuje rizik od teškog oblika bolesti, hospitalizacije i smrti. Uz cijepljenje, ključne su i opće higijenske mjere koje pomažu u sprječavanju širenja virusa. Redovito i temeljito pranje ruku sapunom i toplom vodom, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta, prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja te izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnim osobama temelji su prevencije. Ostanak kod kuće kada ste bolesni nije samo važan za vaš oporavak, već je i čin odgovornosti prema cijeloj zajednici.
S ovim simptomom gripe neki se bore i tjednima nakon ozdravljenja: Liječnice objasnile zašto