Filmski psihopati poput Patricka Batemana iz Američkog psiha ili hladnokrvne ubojice Villanelle iz Ubijanja Eve često su prikazani kako muče životinje — a čini se da ta karakteristika nije samo plod mašte scenarista. Nova studija znanstvenika sa Sveučilišta u Beogradu otkriva stvarnu povezanost između psihopatije i uvjerenja da životinje nisu jednako vrijedne kao ljudi. Drugim riječima, osobe s izraženim psihopatskim crtama – poput impulzivnosti, patološkog laganja ili površnog šarma – sklonije su ponižavanju, zanemarivanju ili čak nanošenju boli životinjama.
Stručnjaci upozoravaju da nasilje prema životinjama može biti upozorenje na dublje antisocijalne sklonosti. “Nasilje prema životinjama povezano je s obiteljskim nasiljem i ubojstvima”, naveli su istraživači. Zato, poručuju, svaki slučaj takvog ponašanja može biti važan pokazatelj psiholoških poremećaja, osobito kod djece i adolescenata.
Tim je proučavao odnos između stavova prema životinjama i tzv. Tamne tetrade – četiri negativne crte ličnosti: narcizam, makijavelizam, psihopatiju i sadizam.
- Makijavelizam: manipulacija, iskorištavanje i moralna hladnoća
- Narcizam: pretjerani ego, grandioznost i nedostatak empatije
- Psihopatija: impulzivnost, sebičnost i emocionalna bešćutnost
- Sadizam: uživanje u nanošenju boli, patnje ili poniženja drugima
U prvom dijelu istraživanja, 369 sudionika ispunilo je upitnike koji su mjerili osobine Tamne tetrade i njihove stavove prema životinjama. Rezultati su pokazali da više razine psihopatije i sadizma znače i viši stupanj “specizma” – uvjerenja da su ljudi moralno superiorni u odnosu na životinje. Specizam uključuje zanemarivanje sposobnosti životinja da pate, što često dovodi do njihova iskorištavanja za hranu, odjeću ili pokuse.
Znanstvenici su primijetili i da osobe s izraženim psihopatskim crtama rjeđe pomažu životinjama, dok su empatični pojedinci pokazivali suprotan obrazac – više brige i suosjećanja. “Otkrili smo da su osobine Tamne tetrade, posebno psihopatija i sadizam, povezane s podrškom iskorištavanju životinja”, objasnila je dr. Marija Branković, autorica studije, “Ipak, opći društveni stavovi još uvijek imaju presudnu ulogu u našem odnosu prema životinjama”.
Zanimljivo, istraživači su u drugom dijelu studije s 234 sudionika otkrili da psihopati češće vjeruju u društvene hijerarhije – dakle, smatraju se “iznad” drugih bića, uključujući životinje. S druge strane, empatija i suosjećanje dosljedno su povezani s pozitivnim stavovima prema dobrobiti životinja.
Nalazi, objavljeni u časopisu Current Psychology, sugeriraju da emocionalna hladnoća i egocentričnost često idu ruku pod ruku s nedostatkom brige za druga bića – ljudska ili životinjska.
Prethodna istraživanja već su pokazala da osobine Tamne tetrade mogu utjecati i na druga područja života. Na primjer, osobe s višom razinom psihopatije češće vjeruju u teorije zavjere ili se upuštaju u rizična financijska ulaganja, poput kriptovaluta. Također, muškarci s višim libidom češće pokazuju narcističke osobine, a samci imaju višu sklonost psihopatskim crtama od onih u stabilnim vezama. Sve to vodi istom zaključku: emocionalna empatija – prema ljudima ili životinjama – pokazatelj je zdrave osobnosti i uravnoteženog uma.
Kako zijevanje utječe na našu osobnost? Istraživanje tvrdi da može pokazati psihopatske osobine!
Ali ljudi moralno jesu superiorniji životinjama - jer one ne znaju što je moral niti ga razmatraju. A gdje bi dospjeli kad bi smatrali da su životinje jednako vrijedne ljudima - svaki dan ih usmrtimo milijune za juhu i stotine tisuća ošišamo za izložbe. Članak brije - da, pravom čovjeku je drago njegovo pseto i brine o svojim kravama i kokošima. Ali kad je baka ulovila kokoš za vrat, tu je bio kraj usporedbama...