Nadražene oči koje suze, kihanje, pun nos... znaci su alergije i simptomi koji muče sve više ljudi. Ipak, ma kako teški i neugodni bili opisani simptomi, riječ je o manjim posljedicama alergijske reakcije. Alergični, naime, možemo postati na bilo što – na uvjete u okolini, hranu, lijekove – i to u bilo kojem trenutku života, a posljedice alergija mogu biti i fatalne.
Po život su ozbiljni ubodi pčele kod alergičara ili, recimo, stanje anafilaktičkog šoka nakon uzimanja nekog lijeka. No kada govorimo o alergijama, najčešće se spominju peludne alergije koje muče sve veći broj ljudi.
Situacija će zasigurno postati još ozbiljnija jer je ove godine ambrozija bila prisutna na Jadranu u umjerenim koncentracijama, što nikada nije zabilježeno.
Stres glavni okidač
Posljednjih desetak godina peluda koji muči mnoge alergičare na Jadranu uopće nije bilo. Štoviše, liječnici su savjetovali da ljudi alergični na ambroziju početak sezone njezina cvjetanja dočekaju uz more. A danas smo suočeni s time da će za pet, deset godina koncentracije peluda ambrozije na Jadranu biti vrlo visoke, što nikako nije dobro za naš turizam.
– Često nas ljudi koji žele ljetovati u Hrvatskoj nazovu i pitaju gdje nema ambrozije – objašnjava dr. sc. Barbara Stjepanović, voditeljica Laboratorija za aerobiologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Ozbiljno je to upozorenje koje bi trebalo biti dovoljno da osvijesti nadležne kako ambroziju treba početi suzbijati na vrijeme, odnosno već u travnju, a nikako ne usred ljeta, što je česta praksa. Inače, sezona peludnih alergija generalno započinje već u siječnju te je svake godine sve veći broj oboljelih, potvrđuje i dr. Stjepanović.
– Alergiji na ambroziju su podložniji stanovnici većih urbanih naselja. Doduše, na selu ima više ambrozije, ali neke komponente zagađenog zraka, kao što su lebdeće čestice, prouzročuju povećanje količine alergogenih proteina u peludnim zrncima. Također, one utječu na upalu dišnih puteva, što povećava propusnost i olakšava prodiranje takvih peludnih zrnaca u naš organizam izazivajući alergijsku reakciju. U konačnici, alergija može dovesti i do astmatičnog napada, no to ovisi o pojedincu i njegovu imunosustavu. A glavni i osnovni razlog narušavanja imunosustava je stres – kaže dr. Stjepanović.
Životni stil danas je u mnogočemu stresan, stoga i ne iznenađuje porast broja oboljelih od alergija. Bolja dijagnostika te otkrivanje bolesti također imaju udjela u porastu broja zabilježenih slučajeva. Prema podacima koje iznosi mr. sc. Alma Rožman, specijalistica pneumoftiziologije Poliklinike za bolesti dišnog sustava, u svijetu je čak 30 posto oboljelih od alergijskih bolesti, od kojih četvrtinu čine djeca i mladi. Peludna hunjavica mora se započeti liječiti na vrijeme, odnosno najmanje 15 dana prije početka polinacije i trajati do njezina kraja, ističe ova liječnica i preporučuje pranje kose svaku večer jer se na njoj skupljaju peludna zrnca, a korisno je i nositi masku prilikom izlaska iz kuće.
Često nas nazovu ljudi koji žele ljetovati u Hrvatskoj i pitaju gdje nema ambrozije
– Smatra se da čak 40 do 50 posto osoba koje imaju alergijski rinitis boluje i od astme koja često nije prepoznata na vrijeme. U svijetu jedno od sedmero djece boluje od astme, a astma u 80 posto oboljelih započinje prije pete godine života i prouzročena je alergijom – objašnjava mr. sc. Rožman dodajući da u slučaju otežanog disanja uz simptome alergije dišnog sustava poput hunjavice, iritacije nosa i očiju te kašlja, postoji sumnja i na astmu.
S alergijama je povezana, ističe ova liječnica, i takozvana higijenska hipoteza. Djeca se danas ne igraju na ulici, na livadi, u prašini... Riječ je o životu u pretjerano sterilnim uvjetima u kojima djeca nemaju dovoljan kontakt s patogenim bakterijama i virusima pa nemaju, objašnjava mr. sc. Rožman, razvijen imunosni sustav obrane.
Sezonske alergije zasigurno dominiraju, no činjenica je da alergijsku reakciju može izazvati sve što unosimo u organizam. I voće i povrće, orašasti plodovi, mlijeko... mogu prouzročiti neku alergijsku reakciju čiji simptomi ovise o organizmu svakog pojedinca. Mr. sc. Rožman ističe njihovu međusobnu povezanost koju liječnici nazivaju unakrižnom reakcijom između alergije na pelud i pojedinog voća i povrća.
Foto: Shutterstock
Vitamine preporučuje liječnik
– Tako se alergija na pelud breze povezuje s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju, krušku; alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, lubenicu, kivi i kikiriki; alergija na ambroziju s alergijom na dinju, bananu i lubenicu, a ona na pelin s alergijom na mrkvu, peršin i komorač – kaže mr. sc. Rožman. Upravo kao i u svake bolesti, liječnici će isticati prevenciju odnosno osnaživanje imunosustava zdravom prehranom i općenito zdravim načinom života lišenog stresa.
Smatra se da čak 40 do 50 posto osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu koja nije prepoznata
Dok se stresa svatko mora naučiti individualno riješiti, neka pravila zdravog načina života primjenjiva su za sve. Struka u prvom redu ističe hranu, kako njezinu kvalitetu tako i količinu, stoga se savjetuje više manjih obroka dnevno i to ponajprije sezonske namirnice. Nadalje, preporučuje se svakodnevna konzumacija voća i izbjegavanje nutritivno nevrijedne, a kalorijski teške hrane. Svakodnevna tjelovježba također je generalna preporuka uz koju se redovito napominje kako ne podrazumijeva isključivo odlazak u fitness-centar ili bavljenje sportom. Naime, uputno je hodati barem pola sata dnevno i tako preventivno djelovati na vlastito zdravlje te tako smanjiti rizik od nastanka niza kroničnih nezaraznih bolesti. Uzimanje nadomjestaka prehrani u smislu vitamina i minerala često je potez kojim se na brzinu planira ojačati vlastito zdravlje, no važno je taj izbor ne činiti na vlastitu ruku, nego uz savjet liječnika.
>>Slušajte tijelo: Ovo je 9 znakova da nešto nije u redu s vašim zdravljem