Alergen gluten morat će isticati na deklaraciji

Već minimalna prisutnost glutena u hrani može naštetiti osobama koje boluju od celijakije, no oni su izloženi stalnom riziku nesvjesnog uzimanja za njih štetnih tvari.

– Teško nam je održavati zdravlje u Hrvatskoj jer nema podataka o prisustvu glutena u hrani, a nerijetko su na deklaracijama prehrambenih proizvoda i netočni podaci – upozorila je Ružica Lah iz Hrvatskog društva za celijakiju okupljene stručnjake na jučer završenom trodnevnom stručnom skupu “Zdravstvena ekologija u praksi”. Posebice je apelirala i na proizvođače hrane, naglasivši kako se u Italiji, Sloveniji i Španjolskoj o glutenu stalno misli i o njemu informira korisnike, dok je u Hrvatskoj situacija iznimno loša te je oboljelima ugroženo osnovno pravo na zdrav život. Inače, smjernice EU govore o glutenu kao jakom alergenu kojeg se mora spominjati u deklaraciji.

– Institucije nemaju podatke o broju oboljelih, rezultate laboratorijskih analiza ne dobijamo kako bismo mogli savjetovati oboljele, a puno je kojekakvih brošura o žitaricama bez glutena – nabraja R. Lah.

Trenutno jesmo u sivoj zoni, priznala je mr. sc. Lea Pollak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, no pravilnik o glutenskoj hrani trebao bi biti gotov još u ovom kvartalu. Dodala je da je kontaminacija glutenom uvijek moguća u prirodi zbog peludi koja leti. Mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj odjela za zdravstvenu ispravnost hrane u HZJZ, složio se da na tržištu ima svakakvih brošura i reklama koje govore o zdravlju a suprotne su doktrini zdrave prehrane.

Organizam oboljelih od celijakije ne podnosi gluten, bjelančevine pšenice, raži, ječma, zobi i drugih žitarica nastalih njihovim križanjem. To je doživotna kronična bolest, a oboljeli koji nisu na striktnoj dijeti za posljedicu imaju mnoge bolesti. Zloćudne bolesti kod celijakije čak su 40 puta češće nego kod drugih osoba.