KULTNO DJELO NJEMAČKE KNJIŽEVNOSTI

Zbog Zore riđokose njemački turisti djecu dovode u Senj u kojem je živjela

Foto: Arhiva Kazališta Trešnja
Zora
Foto: Arhiva Kazališta Trešnja
Zora
Foto: Arhiva Kazališta Trešnja
Zora
09.03.2017.
u 11:00
Kazalište Trešnja priprema premijeru predstave po opsežnom romanu njemačkog autora u kojem se cijela radnja odvija u Hrvatskoj, u ruševnoj tvrđavi Nehajgrad
Pogledaj originalni članak

Teško bi u nas bilo naći nekoga, malog ili velikog, tko nije čuo za Heidi ili Pipi Dugu Čarapu. Za te dvije svevremenske dječje junakinje znamo svi, no za Zoru riđokosu nikada nismo čuli. Baš nikada. A ne ide nam to na čast jer spomenuta odvažna i buntovna djevojčica Zora, plamene kose i plamene naravi, glavni je lik i naslov opsežna romana, točnije klasika njemačke književnosti za djecu.

Njegova radnja zasniva se na istinitim događajima i odvija u našem Senju 30-ih godina prošlog stoljeća. Naime, njemački autor Kurt Kläber (kasnije K. Held) koji je boravio u egzilu u Švicarskoj, u vrijeme prije Drugoga svjetskog rata zaputio se sa suprugom (također dječjom spisateljicom Lisom Tetzner) na putovanje hrvatskim priobaljem.

Tada je u Senju upoznao dječaka Branka Babića, člana svojevrsne družbe siročadi koju je predvodila hrabra i lukava crvenokosa 14-godišnjakinja Zora. Nju je bijeg s obitelji od krvne osvete iz Albanije u konačnici doveo u Senj.

Njemačkog se književnika susret s tom mlađahnom odmetničkom družinom toliko dojmio da su mu, po povratku u Švicarsku, postali inspiracija da ispiše čak 400 stranica romana koji je objavljen 1941. Nakon njegova drugog izdanja 1950. roman u originalu nazvan “Crvena Zora i njena banda” postao je lektirni klasik njemačke dječje književnosti.

Roman je u Njemačkoj doživio 40 izdanja, prema njemu je snimljena TV serija od 13 epizoda, film i nekoliko radiodrama, a tu su i kazališne predstave, pa čak i opera. Posebno treba istaknuti da je roman preveden na 18 svjetskih jezika, ali nikada nije objavljen na hrvatskom.

A Zora, koju je sudbina dovela u Senj, predvodnica je dječje bande koja hara gradom i krade “ono što im je potrebno da prežive”, usput podmećući nogu gradskim moćnicima. Priča se zapliće kad 12-godišnjem Branku umre majka.

Dječak ostaje bez doma, nitko ga ne želi pa upada u nevolje iz kojih ga spašava Zora odvodeći ga u ruševnu tvrđavu Nehajgrad, k svojoj četveročlanoj družini ostavljene ili zlostavljane djece koja sebe nazivaju “uskocima”. Priča je to i o sukobu imućnog veletrgovca i korumpiranog gradonačelnika protiv siromašnog ribara Gorjana, jedinog zaštitnika Zore i njezine družine.

Tu nepravdu, pa i sramotu, što dosad nismo ni znali za kultnu njemačku knjigu za djecu i mlade koja sva diše “hrvatski”, na neki način ispravlja zagrebačko Gradsko kazalište Trešnja koje će u petak 17. ožujka praizvesti veliku ansambl predstavu “Zora riđokosa” nastalu prema Heldovu djelu, u režiji Renea Medvešeka.

– To što djelo postoji već 80 godina, toliko je popularno, i to u Njemačkoj u kojoj živi tolika hrvatska dijaspora, a da za sve to nitko ovdje kod nas ništa ne zna – nevjerojatno je. I ja sam ga otkrio sasvim slučajno pretražujući arhivu bečkog Kazališta za mlade.

Teško mi je uopće predočiti nevjericu, a onda i oduševljenje kada sam u tom arhivu našao ovaj naslov nastao prema romanu od 400 stranica u kojem se u prvoj rečenici spominje Senj, a u zadnjoj – uskoci. U meni se rodila ideja o predstavi – kazao je na konferenciji za medije redatelj Rene Medvešek dodajući da je izraz “Zora riđokosa” u Njemačkoj čak postao pojam za iskren, hrabar i impulzivan otpor prema svemu lošem te sintagma za bunt i odmetništvo.

Ravnateljica Trešnje Višnja Babić naglasila je ponos što upravo Trešnja postavlja taj komad, jer riječ je o općem mjestu njemačke književnosti. Književna i kazališna kritičarka te dramaturginja Mira Muhoberac napomenula je da postoji i pretpostavka kako je Astrid Lindgren “Pipi Dugu Čarapu” napisala potaknuta “Zorom riđokosom”, dok je Iris Šmidt Pelajić s Učiteljskog podsjetila da je Heldov roman u Njemačkoj toliko omiljen da mnogi njemački turisti dolaze s djecom u Senj te ga obilaze kako bi vidjeli mjesta na kojima je živjela Zora. 

>> Zbog rasizma cenzurali Pipi Dugu Čarapu, Šveđani se digli na noge

>> Sjećate li se pjegave djevojčice s crvenim pletenicama? Evo kako izgleda danas

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

AO
ante.oreskovic75
08:07 11.03.2017.

Nema mjesta uzperverznu avangardu u nekim našim"kućama kulture" od kojih neke zovu i Hrvatsko narodno kazalište!