Zagrebačka crkva sv. Blaža, palača Burze, kuća Frank, palača Slaveks, uređenje Jezuitskog trga u Zagrebu... svoj izgled duguju autoru – Viktoru Kovačiću (1874.–1924.). Rijetki su ga voljeli zbog njegova sarkazma i samodopadnosti, no talent i utjecaj su nepobitni pa ga se s punim opravdanjem zove ocem moderne hrvatske arhitekture.
Naime, na prijelazu u 20. stoljeće Kovačić je zbog svojih izravnih istupa i dotad neviđenog pristupa gradnji često bio neshvaćen i imao više neprijatelja nego prijatelja. Ideje na papiru, kad nije bio u svojem atelijeru u Dugoj ulici 32, današnjoj Radićevoj, skicirao je u svojoj mansardi u Masarykovoj, tada Marovskoj ulici, koja je javnosti bila dostupna na uvid sve do zagrebačkog potresa, od kada čeka rekonstrukciju. "Crtka na svoje papire zanose i sanje o izlazu iz svega ružnoga, kaotičnog i prljavog", zapisao je svojedobno o Kovačiću njegov znanac, slikar Ljubo Babić, dodavši: "Rijetki su ga voljeli. Dosta je bilo onih koji su ga tolerirali, a najviše je bilo onih koji su ga antipatijom susretali. A s njime je bilo doista teško: osjetljiv, tvrdoglav, prepotentan; prema slabijima grub i osoran, a prema jačima laskav, umiljat, indolentan, nelagodan. Kretao se među ljudima kao kakav veliki gospodin... Izoliran, postao je čudak; boem, koji je predstavljao aristokrata. Takav je ostao u uspomeni većine. Oni pak koji su ga voljeli upamtili su ga kao dosjetljivog i duhovitog šaljivdžiju, čiji je sarkazam pogađao duboko i točno... Oni malobrojni koji su ga uistinu voljeli znali su da se u njemu krije čovjek umjetnik, čovjek od vrijednosti, skeptik spram svega, a najviše spram sebe, čovjek patnik, izranjen i izmrcvaren okolinom. Znali su da je u njemu negdje duboko skrita težnja za drugim, ljepšim skladnijim svijetom..."
Viktor Kovačić je boem koji je stvorio hrvatsku modernu arhitekturu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Mladen Grdović: 'Moj odnos s bivšom suprugom Brankicom za mene je povijest, a budućnost je oprez'
U utorak, 9. prosinca u 20 sati na YouTube kanalu Večernjeg lista pogledajte novo izdanje naše emisije "Show na kvadrat", a gost je legendarni Mladen Grdović. U nastavku pročitajte samo djelić ekskluzivnog razgovora s ovim neponovljivim i karizmatičnim glazbenikom.
Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara
Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.
Zbog slomljene ruke i helikoptera, trošak liječenja više od 7000 eura
U slučaju težih ozljeda, kako bi se stradalom pružila brza i odgovarajuća pomoć, često su zbog nepristupačnog terena nužne helikopterske ekipe
Lažni antifašisti crvenu zvijezdu vade samo kad je zgodna za selfije skrivajući se iza nje dok pljuju žutu
Privremeni revolucionari, sezonski humanisti i profesionalni ogorčenici, svi u jednoj koloni, povijest, pa i onu noviju, preuređuju u kulisu za osobni bijes.
Posjetili smo Kirgistan, srednjoazijsku zemlju koja je prva otišla iz SSSR-a, ali se još nije riješila ruskog utjecaja
Više od polovice stanovništva Kirgistana mlađe je od 25 godina i ta je stopa nataliteta najveće bogatstvo države