U sicilijanskom gradu Niscemiju krajem siječnja stanovnici su svjedočili apokaliptičnim prizorima. Nakon što je 25. siječnja tlo počelo kliziti, otvarajući provaliju dugu gotovo četiri kilometra, čitav jedan dio grada jednostavno je nestao. Klizište je za sobom povuklo ceste, automobile i zgrade, a više od 1.600 ljudi moralo je biti evakuirano iz svojih domova. Na samom rubu te provalije, jedva jedvice ostala je stajati, ili bolje rečeno, visjeti, zgrada povijesne knjižnice "Angelo Marsiano". Ona je dom blagu od gotovo četiri tisuće knjiga, dokumenata i karti, svjedoka bogate sicilijanske povijesti, kojima je prijetila prava opasnost da zauvijek nestanu u bezdanu.
Vijest o tome brzo se proširila Italijom i potaknula lavinu apela poznatih pisaca, intelektualaca i novinara, koji su zahtijevali hitnu akciju. Među najglasnijima bila je i Stefania Auci, autorica svjetskog bestselera o obitelji Florio, koja je mobilizirala javnost. "Pomisao da svi ti predmeti završe zatrpani pijeskom i zemljom doslovno me užasnula. Knjige su dio kolektivne baštine znanja i očuvanja sjećanja", izjavila je Auci, koja je pokrenula inicijativu "Gli Olmi" s ciljem podizanja svijesti o sudbini knjižnice. Pritisak javnosti urodio je plodom, a na scenu su stupili junaci ove priče, vatrogasci Caltanissette.
Sama operacija spašavanja bila je nevjerojatno složena i opasna te je planirana do najsitnijeg detalja. Zbog opasnosti od urušavanja, izravan ulaz u knjižnicu bio je nemoguć. Vatrogasci su stoga morali probiti zid susjedne, stabilnije zgrade kako bi stvorili siguran pristup. Unutar knjižnice smjeli su boraviti samo nekoliko minuta, a čitave police s knjigama vezali su užadima i pažljivo ih izvlačili unatrag kroz probijeni otvor. "Bilo je to kao da izvodimo pljačku banke. Morali smo biti brzi i pokušati izvući što je više moguće", slikovito je opisao Salvatore Cantale, zapovjednik vatrogasne postrojbe.
U ovoj je akciji korištena i moderna tehnologija bez koje spas knjiga vjerojatno ne bi bio moguć. Cijelo područje nadzirano je dronom koji je timu na tlu slao snimke u stvarnom vremenu. Na dio zgrade koji je visio nad ponorom postavljeni su laserski senzori, toliko osjetljivi da su mogli detektirati pomake od svega dvije desetine milimetra. Dodatni uređaji pratili su vibracije i najmanje promjene u nagibu zgrade kako bi se vatrogasci mogli povući na prvi znak opasnosti.
U prvoj fazi spašeno je između 350 i 400 najvrjednijih knjiga, među kojima su rijetka izdanja o povijesti Sicilije tiskana prije 1830. godine, kao i neprocjenjivi svezak iz 16. stoljeća. Pa iako je najvrjedniji dio zbirke sada na sigurnom, sudbina ostatka i dalje je neizvjesna. Veći dio knjiga još se nalazi u podrumu, kojem je pristup trenutno procijenjen kao preopasan. Geolozi procjenjuju da bi se klizište moglo pomaknuti za dodatnih deset do petnaest metara, što će vjerojatno sa sobom povući cijelu zgradu knjižnice. Trenutno se zato čeka stabilizacija tla, a razmatra se i upotreba robota.