Izložba fotografija "Marija Braut – Lica krajolika", u kojoj su odabrani radovi iz autoričina bogatog opusa, s naglaskom na fotografije prirode i krajolika, gdje posebno mjesto zauzimaju prizori Mljeta, bit će predstavljena tijekom ljeta na otoku Mljetu.
Prva dionica izložbe otvara se 1. svibnja u Galeriji Stara skula u Goveđarima, gdje će biti postavljena tijekom dva mjeseca. Nakon toga izložba se seli u Dom kulture u Babinom Polju, gdje će se nastaviti njezino predstavljanje publici sljedeća dva mjeseca.
Izložba, koja je krajem prošle godine uspješno održana u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, posvećena je jednoj od najvažnijih hrvatskih fotografkinja druge polovice 20. i početka 21. stoljeća, a na Mljetu se realizira u suradnji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Planinarskog društva „Mljet“.
Autorica izložbe je muzejska savjetnica Jasminka Poklečki Stošić, dok je kustos i autor postava Marin Perković.
Izložba okuplja odabrane radove iz opusa Marije Braut, s naglaskom na njezine fotografije prirode i krajolika. Posebno mjesto zauzimaju prizori Mljeta – otoka kojemu se umjetnica vraćala kroz desetljeća i koji je ostavio snažan trag u njezinu stvaralaštvu.
Upravo na Mljetu njezin fotografski pogled dolazi do punog izražaja - u susretu svjetla, mora, vegetacije i kamena nastaju fotografije koje nadilaze dokumentarnost i postaju vizualna poezija. Izložba „Lica krajolika“ temelji se na ideji dijaloga različitih krajolika – od smirenih, kontemplativnih prizora Logarske doline do dinamičnih struktura morske površine.
U tim fotografijama priroda nije tek motiv, nego prostor doživljaja i unutarnjeg ritma, što Mariju Braut potvrđuje kao autoricu iznimnog senzibiliteta i prepoznatljivog umjetničkog rukopisa.
Ova izložba ujedno je dio obilježavanja desete godišnjice smrti umjetnice te predstavlja nastavak nastojanja da se njezin opus iznova interpretira i približi široj publici. Posebnu vrijednost izložbi daje činjenica da je deset uvećanja nastalo iz dosad javnosti i struci nepoznatih negativa, koje je Muzeju suvremene umjetnosti darovala Marijina kći, Ranka Saračević Würth.
Dio tih negativa, pripadajući ciklusu Mljet – more, prvi se put digitalizira i predstavlja u izložbenom kontekstu, čime se ostvaruje sama misao Marije Braut kako će jednoga dana njezini neobjavljeni negativi pronaći život pred publikom i da će joj to, među mnogim nagradama dobivenim za života, biti najveća nagrada. Dio građe ustupljen je i iz Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Realizacija izložbe na Mljetu ostvarena je uz suradnju i niza pojedinaca, a predstavlja i važan primjer povezivanja kulture, umjetnosti i prirodne baštine.
Marija Braut (rođ. Kračun) rođena je 1929. godine u Celju. U Zagreb se doselila 1941., gdje je maturirala i započela studij arhitekture koji je napustila te se krajem šezdesetih godina posvetila fotografiji. Tošo Dabac uveo ju je u svijet fotografije. U njegovu je atelijeru stekla temeljna znanja, najprije kao učenica, a zatim i suradnica, oblikujući pritom vlastiti fotografski izraz. Sama je znala istaknuti kako su njezini počeci bili nagli i spontani.
Upravo ta neposrednost i otvorenost prema trenutku ostali su trajna odlika njezina stvaralaštva. Prvu samostalnu izložbu održala je 1969. godine u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu (zajedno s Petrom Dabcem). Radila je u Galerijama grada Zagreba (današnjem Muzeju suvremene umjetnosti), gdje je fotografirala umjetnička djela za kataloge te portretirala brojne umjetnike. Od 1972. djelovala je kao samostalna umjetnica.
Marija Braut oblikovala je opus koji obuhvaća širok raspon tema – od urbanih veduta Zagreba, kulturnih i društvenih događanja, portreta književnika, arhitekata i umjetnika, do pejzaža, šuma, rijeka, mora i inozemnih gradova.
Izlagala je na više od stotinu samostalnih i skupnih izložbi, a njezine su fotografije bile objavljivane u novinama, časopisima i katalozima. Posljednja velika izložba za njezina života bila je Nepoznati Zagreb Marije Braut, priređena 2014. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.
O njezinu životu i radu 2009. godine snimljen je dokumentarni film Marija hoda tiho (produkcija Kadar22).