"Preko jednoga književnoga djela đaci u SAD-u uče o ekonomskim i političkim prilikama u pojedinom razdoblju, a taj pristup željele smo primijeniti i u svojim čitankama za 1. i 2. razred srednje škole", kaže nam Vesela Mađerić, jedna od autorica toga udžbenika u izdanju "Školske knjige". Na temelju dugogodišnjega iskustva u radu s učenicima elitne zagrebačke XV. gimnazije zaključile su da mladi čitatelji ne dobivaju cjelovit uvid u književna djela i da se kronološkim pristupom ne može probuditi interes više učenika. Djeca koja npr. čuju preko različitih medija za Pavličića, Gavrana, Aralicu ili Tribusona ili pročitaju neka od njihovih djela zainteresiranija su za načelo od poznatoga prema nepoznatome, grčkim klasicima npr. Čitanke što ih je objavila "Školska knjiga" eksperimentalno su odobrene za uporabu i pratit će se njihova recepcija u učionicama, a zanimljive su i po tome što su autorice izbjegavale ulomke novela i umjesto toga ponudile ih u cijelosti. Nezadovoljne su, pak, jer ih postojeći nastavni plan i program sputavaju, pa nisu u drugom razredu srednje škole ponudile Kafku, a svjesne su da spoznajne mogućnosti učenika to omogućuju. Svoj tematski pristup, umjesto kronološkoga slijeda u svakom su razredu - a završile su i čitanke za 3. i 4. - prilagođavale spoznajnim mogućnostima učenika nastojeći da čitatelj-učenik i čitatelj-nastavnik prije svega dopru do estetičke vrijednosti ponuđena teksta. Osim interesa za književnost potiče se i zanimanje za jezik pisanjem eseja, zadacima koji na kraju srednje škole daju pismene učenike, umjesto dosadašnjih, nedovoljno osposobljenih i za pisanje i za razumijevanje pročitanoga.
Budući da se književna djela čitaju na satu, svatko je maksimalno zaposlen tekstom.
Prema riječima Dunje Merkler, urednice čitanki, posrijedi je korak naprijed u nastavi književnosti, u kojem autorice ne prihvaćaju u cijelosti načelo po kojemu je djelo i estetska i povijesna kategorija.
O piscu se navode samo činjenice vezane uz godinu rođenja i smrti, njegova pripadnost određenoj nacionalnoj književnosti te njegov najizraženiji književnoumjetnički interes (npr. Ivan Aralica, suvremeni hrvatski pripovjedač, romanopisac i esejist).