izložba Linorez istaknute hrvatske grafičarke Nevenke Arbanas otvorena je u Galeriji Josip Račić. Uzvanicima se u toj prigodi uvodno obratio ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, a o izloženim radovima govorile su kustosica izložbe muzejska savjetnica NMMU dr. sc. Ivana Rončević Elezović i Nevenka Arbanas.
Zagrebačka kulturna javnost recentne radove iz pjesničko-grafičke mape Otisci Nevenke Arbanas i Marka Grčića kao i linoreze većih formata nadahnute spomenutom mapom ima priliku razgledati do 29. ožujka. Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom dr. sc. Ivane Rončević Elezović u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.
Ivana Rončević Elezović u svojem je predgovoru izložbi zapisala: "Dugogodišnja profesorica na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i priznata hrvatska grafičarka Nevenka Arbanas ima već tradiciju prezentacije svojih najsvježijih istraživanja u sklopu programa Galerije Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti „Josip Račić“. Hvaljeni profesoričin ciklus List upravo je u Račiću inauguriran, prezentiran javnosti te je ondje kroz pripreme za izložbe Listovi 2010. i Sjećanja 2014. godine stjecao svoje danas poznate konture postupnom artikulacijom sadržaja u stvaralačkom procesu umjetnice. Slijedeći ovu tradiciju, Nevenka Arbanas ponovno, upravo u Račiću, najavljuje svoj novi izričajni iskorak koji sintetizira njezin cjelokupni dosadašnji opus. Naime, grafičkom mapom Otisci, u kojoj se prema vlastitim riječima „referira na srednjovjekovnu filozofiju: pitanja o savršenosti ljudske mudrosti i razumu u čovjekovu životu“,1 te dodatne velike zidne formate odabranih izložaka, Arbanas objedinjuje intenzivni kolorit velikih apstraktnih ploha (po kojemu je u grafici prvo postala poznata) i svoju dobro znanu liriku s naznačenom motivikom lista u minimalizmu raspona bijeloga, sivih nijansi i crnoga tijekom zadnjega stvaralačkog desetljeća i pol. Ovom izložbom umjetnica još jednom, neumorno istražujući, otvara organski nadograđeno novo poglavlje i predstavlja novi smjer svojih likovnih promišljanja, formiranih dugotrajnim, marljivim i tihim radom u miru zagrebačkog atelijera u Ilici i svoga mediteranskog utočišta na otoku Ižu. Mogli bismo reći da je nadahnuće melankolije Lista umjetničina slavonskog i panonskog zavičaja upotpunila vedrina južnjačkog, jadranskog, mediteranskog kolorita jarkih tonova i svježine azurnih nijansi neba i mora, uz novu protagonističku ulogu koju dobiva motiv i tema obrisa ljudskog lika.
Odabirom analognog prizvuka naslova najnovije izložbe Linorez, Arbanas promovira klasične grafičke tehnike te otvara goruću temu suvremene civilizacije u srazu s digitalnim, naglašavajući potrebu za duboko ljudski opipljivim u galopirajućoj preplavljenosti virtualizacijom života i sadržaja do prestravljenosti novoga munchovskog krika pred izazovom kakvoga, primjerice, postavlja recentni i nagli uspon umjetne inteligencije. Umjetničin rad na ovome ciklusu i njezin izlazak pred publiku možemo shvatiti i kao podsjetnik na disonancije u lomu velikoga prijelaza što nadilazi narav tehnološkoga te kao tihi protest jedne male izložbe u suočavanju s neumoljivim. Gotovo kao neki vapaj, i nostalgija, i prisjećanje, i konstatiranje stanja, smatra Ivana Rončević Elezović.
Nevenka Arbanas (1950.) rođena je u Batini u Baranji. Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1975. godine u klasi profesora Alberta Kinerta, a 1977. magistrirala grafičke izraze kod istog mentora. Usavršavala se u grafičkim tehnikama u pariškom Atelijeru 17 Stanleya Williama Haytera (1986.) te na Likovnoj akademiji u Pragu u klasi Ladislava Čepeláka (1988.).
Izražava se monokromnim i kolorističkim kompozicijama, kombinirajući različite grafičke tehnike i postižući izražene slikarske efekte. Njezin se opus često tumači kao brisanje granica između grafike i slike, premda njezini grafički listovi u tehničkom i medijskom smislu ostaju dosljedno grafički. Sudjelovala je na više od 200 skupnih i 60 samostalnih izložbi te na brojnim međunarodnim grafičkim izložbama, bijenalima i trijenalima kao predstavnica hrvatske grafičke umjetnosti. Objavila je niz grafičkih mapa i bibliofilskih izdanja te je autorica knjiga Grafičke tehnike (1999.) i Grafičke tehnike dubokog tiska (2015.).
Predavala je u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a potom na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je od 2012. do umirovljenja 2017. djelovala kao redovita profesorica u trajnom zvanju. Godine 2017. stekla je akademski stupanj doktorice umjetnosti. Za svoj je umjetnički rad nagrađena brojnim priznanjima, među kojima se ističu Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2018.) i Nagrada HDLU-a za životno djelo (2024.). Njezini se radovi nalaze u muzejskim, galerijskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, a 2018. godine priređena joj je velika retrospektivna izložba u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.