Umjetnička žetva

Što akademik Kožarić poručuje stogom sijena na riječkom Trgu 128. brigade Hrvatske vojske?

Foto: EPK 2020
Što akademik Kožarić poručuje stogom sijena na riječkom Trgu 128. brigade Hrvatske vojske?
09.01.2020.
u 14:05
Postavljanje skulpture Ivana Kožarića organizirao je Muzej moderne i suvremene umjetnosti uz potporu obitelji Kožarić i podršku Komunalnog društva Čistoća, kao dio programa Europske prijestolnice kulture
Pogledaj originalni članak

Na riječkom Trgu 128. brigade Hrvatske vojske postavljena je privremena skulptura „Stog sijena“ akademika Ivana Kožarića, jednog od najpoznatijih hrvatskih kipara, koja će do početka veljače simbolički označavati početak žetve kulturnih događanja u godini Europske prijestolnice kulture. Postavljanje skulpture organizirao je Muzej moderne i suvremene umjetnosti uz potporu obitelji Kožarić i podršku Komunalnog društva Čistoća, kao dio programa Europske prijestolnice kulture, programskog pravca Doba moći.

Rad je predstavljen kao prvi u nizu umjetničkih intervencija u javnom prostoru u sklopu projekta Izvrnuti džep, unutar kojeg umjetnici i kustosi preobražavaju i personaliziraju urbane lokalitete, integrirajući umjetnost u rutinu svakodnevice, s naglaskom na pitanjima gostoprimstva i tolerancije.

Izmješteno iz svoga prirodnog okoliša, i vremena u kojem se inače skuplja, sijeno zbijeno oko središnjeg štapa pojavljuje se kao začuđujući totem javnog prostora, kao nagovještaj ruralnog uz glavni simbol urbanosti – riječko Korzo.

Ipak, Rijeka nije prvi grad koji je ugostio Kožarićev „Stog sijena“. „Ova je skulptura prvi put postavljena u Dubrovniku 1996. godine ispred Kneževog dvora, zatim ponovno u istom gradu 2001., te 2005. godine u umjetničkom paviljonu u Zagrebu i budući da je riječ o neobičnom materijalu postavljenom u urbane prostore, svaki je puta izazvala reakcije građana“, objasnila je pranećakinja akademika Kožarića, Barbara Kožarić Pajić. Budući da je akademik Kožarić u poodmakloj životnoj dobi (99 godina), nije mogao nazočiti postavljanju riječke skulpture, ali prema riječima Barbare Kožarić Pajić zadovoljan je što je ona postavljena u Rijeci.

Sijeno, materijal koji se već godina koristi za prezimljavanje, ali i preživljavanje, izmješteno iz svog prirodnog okruženja u urbano u koje uvjetno rečeno ne pripada, zasigurno će izazvati zanimanje građana, međutim što se značenja tiče, skulptura je podložna interpretaciji svakog promatrača ponaosob.

„Ako govorimo o nekom značenju u njegovom najširem smislu, valja uzeti u obzir kako su Kožariću u njegovim radovima uvijek bili važni koncepti mjesta i vremena, a trenutak u kojem se on postavlja u Rijeci, neposredno prije samog otvorenja Europske prijestolnice kulture simbolički predstavlja početak žetve bogatih kulturnih događanja koje nas očekuju tijekom ove 2020. godine“, ističe kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Kora Girin.

Uloga ove skulpture je da zaintrigira. Iako nije kontroverzna i nema nikakvu političku konotaciju, izaziva interes i reakcije građana kojima je prepušteno na volje da sami protumače njezino značenje.

U karnevalskom periodu, neposredno nakon adventa, usred zime, Kožarić u javni prostor uvodi teksturu stoga te miris sijena, njegovu propadljivost i prolaznost, potvrđujući svoj nepogrešivi osjećaj za prostor i razigravanje gradskih točaka i simbola.

Minimalizam, sažetost i konciznost izraza koji su upareni sa skromnim materijalom i jednostavnom formom i inače su Kožarićev recept za prijenos maksimalne vizualne i višeslojne umjetničke poruke, a budući da reakcije prolaznika čine integralni dio Kožarićevih radova, ostaje vidjeti kako će Riječani prihvatiti neobičnoga gosta koji u gradu ostaje do 3. veljače ove godine.

Ivan Kožarić (Petrinja, 10. VI. 1921.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. gdje djeluje kao slobodni umjetnik. Godine 1959. i 1960. nekoliko je mjeseci boravio u Parizu a nakon povratka u Hrvatsku njegov ga stalni otklon od tradicijskih tokova i težnja razvijanju novoga umjetničkog senzibiliteta približuju umjetničkoj grupi Gorgona.

Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su Biennale u Veneciji i Biennale u Sao Paolu. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama i u muzejima u zemlji i svijetu a više je njegovih skulptura trajno postavljeno u vanjskim prostorima, među kojima su i „Hodač“ na riječkom Korzu, spomenik A.G. Matošu na Strossmayerovom šetalištu u Zagrebu ili „Prizemljeno sunce“ u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

AN
antonelić
18:39 09.01.2020.

zaista lijepi stog sijena , kako i priliči prijestolnici kulture ... još samo na vrhu stoga fali srp i čekić kao protuteža nalomljenoj zvijezdi petokraki na riječkom neboderu ... to se zove " otvaranje grada rijeke ka moru " - s.it of the year by v. oberšnel ...

DA
Danijel2
19:33 11.01.2020.

Kožarićeve skulpture traže interakciju sa gledateljima: Matoš na klupi poziva da se sjedne uz njega, "Sunce" su ljudi ispisali porukama, "Hrpa smeča" poziva da se baci smeče na nju. Plast sjena poziva vjerojatno stoku sitnog zuba da pase. Umjetnici se sprdaju kroz svoja djela sa javnosti, jer kako je podcjenjen odnos prema umjetnosti od službene javnost, tako i oni vračaju javnosti kroz svoja (ne)djela.

NE
nemanatrag
15:26 09.01.2020.

Poručuje da su godine učinile svoje i da je kreativnost stigla u ćor-sokak....dosadio je s recikliranjem glupih i otrcanih koncepata koji su mogli biti zanimljivi prije 30-40 godina...danas vrlo teško.