Kreme protiv bora, estetski tretmani, suplementi, personalizirani programi vježbanja i prehrane, pametni satovi, hormonske terapije i još mnogo, mnogo toga danas ljudima obećava dulji i zdraviji život. U društvu je postavljen imperativ mladosti, a samim time sve što nosi oznaku "anti-age" prodaje se kao vrući kruh. Ne čudi stoga što se industrija dugovječnosti (engl. longevity industry) posljednjih godina razvila u zaseban i vrlo brzo rastući gospodarski sektor koji obuhvaća biotehnologiju, preventivnu medicinu, naprednu dijagnostiku, personaliziranu prehranu, farmaceutsku industriju, regenerativnu medicinu, digitalno zdravstvo i financijske usluge povezane s duljim životnim vijekom. Procjene veličine tržišta razlikuju se ovisno o tome što se u njega uključuje, ali globalna "ekonomija dugovječnosti" lani je vrijedila oko tri bilijuna dolara, a do 2034. mogla bi narasti na 5,4 bilijuna, uz prosječan godišnji rast od šest do sedam posto.
Starenje je postalo golema industrija, ali činjenicu da imamo priliku starjeti treba cijeniti
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Kako bi mi bez staraca tipa Putin, Trump i Netanyahu i njihove snage?... pa vidite i sami da ove nove digitalne generacije nemaju prave leadere. Neće valjda anarhisti voditi državu.