U Beogradu je u 98. godini preminula glasovita i omiljena mezzosopranistica i uspješna vokalna pedagoginja Biserka Cvejić, djevojačkog prezimena Katušić. Rođena je u Krilu Jesenicama kod Omiša 5. studenoga 1923. Djetinjstvo je provela u Belgiji gdje joj je otac radio u rudnicima kraj Liegea. Nakon Drugog svjetskog rata vratila se u Jugoslaviju i postala članica pjevačkog društva “Ivo Lola Ribar” u Beogradu. Pjevanje je studirala na beogradskoj Muzičkoj akademiji u klasi tenora Josipa Rijavca, a još kao studentica debitirala je na sceni beogradske Opere. Od 1951. godine postaje njezina članica, a u dugoj karijeri bila je i solistica zagrebačke Opere.
Biserka Cvejić bila je i stalna članica bečke Državne opere gdje je dobila i prestižni status komorne pjevačice. Samo na toj sceni nastupila je 372 puta u čak 25 uloga. Ukupno je imala oko 1800 nastupa, a pjevala je u osamdesetak raznih uloga.
Biserka Cvejić je, zahvaljujući moćnom glasu i iznimnom scenskom nastupu, pjevala na doista svim najprestižnijim svjetskim opernim pozornicama od newyorškog Metropolitana i milanske Scale do londonskog Covent Gardena i napuljskog San Carla. Iza nje ostala je i bogata diskografija (trebalo bi zabilježiti Verdijevu “Aidu” pod ravnanjem Nikše Bareze, uz Biserku Cvejić i Ljiljanu Molnar-Talajić uz ansamble zagrebačke Opere), a ostali su zapamćeni i njezini nastupi na koncertima, pogotovu u Verdijevu “Requiemu”.
Od operne scene oprostila se još prije četiri desetljeća predstavama u Beogradu i Zagrebu. Među njezine najveće kreacije svakako treba ubrojiti Verdijevu Azucenu, Ulriku, Amneris i Eboli, ali i Saint-Saensovu Dalilu i Bizetovu Carmen. Iznimno je često nastupala na Splitskom ljetu, festivalu koji joj je poslužio i kao odskočna daska za međunarodnu karijeru, i to baš u elitnom newyorškom Metu, ali i na Dubrovačkim ljetnim igrama, u Rijeci, Osijeku i Puli.
Odgojila je čitav niz uspješnih opernih pjevača, među kojima se posebno ističe danas jedan od vodećih svjetskih baritona Željko Lučić. Kao pedagoginja djelovala je u Beogradu i Novom Sadu, te u beogradskom Madlenijanumu. Sa suprugom, otorinolaringologom koji je imao i pjevačku karijeru Dušanom Cvejićem napisala je i knjigu “Umjetnost pjevanja”, koju je darovala zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.