Roman “Vilijun” Jasne Horvat, osječke književnice i sveučilišne profesorice koji je Naklada Ljevak objavila još prošle godine, mogao bi postati hrvatski literarni izvozni hit, i to čak i na golemom kineskom tržištu. Kineze je na prošlom Interliberu zainteresirala autorica (ali i njezin roman) što nije nimalo čudno. Roman “Vilijun” bavi se Markom Polom i dvorom moćnog Kublaj-kana, njihovim specifičnim odnosom, ali koliko je god to moguće, minuciozno opisuje i čuveni Put svile.
Svojevrsni, začudo ravnopravni dijalog ljubopitljivog i za avanture spremnog Marka Pola i autoritarnog ostarjela vladara čiju moć čak i danas teško možemo zamisliti, u “Vilijunu” je poslužen uz brojne druge multimedijske sadržaje. Uostalom, i “Vilijun” je svojevrsna nova verzija romana iste autorice koji se naziva “Vilikon”, a objavila ga je također Naklada Ljevak prije četiri godine. A “Vilijun” se i po svom imenu direktno poziva na rado čitanu knjigu uspomena Marka Pola “Milijun”, koju je autor izdiktirao u vrijeme dok je bio u genovskom zatvoru. A “Vilijun” Jasne Horvat prepun je asocijacija, referiranja, citiranja, pri čemu se autorica vrlo često poziva ne samo na tuđe, nego i na vlastite literarne i znanstvene uratke. Simbolika broja dvanaest stalno je prisutna, kao što je Jasna Horvat u hrvatsku literaturu, ali i hrvatsko izdavaštvo uvela i mogućnost čitanja svog teksta uz pomoć tzv. QR kodova i tehnike brzog čitanja za koju vam je, naravno, potreban i pametni mobitel.
Stoga je “Vilijun” roman koji ima puno više od 222 tiskane stranice teksta, štivo kojem se uvijek možete vraćati i iščitavati ga na drukčije načine, ali i slušati. S pomoću QR koda riječ je i o zvučnoj knjizi koja nudi brojne glazbene primjere, i to u rasponu od Matije Dedića i Milivoja Jurasa koji izvode poemu “Milijun”, preko klape Fjaka koja izvodi pjesmu “Vilo moja”, pa do Josipe Lisac koja onako vehementno iskonski, kao rasna hrvatska vila interpretira pjesmu “Vila Velebita”. Također, pomoću QR koda mogu se pogledati i zanimljivi filmski materijali, od turističkih razglednica Korčule, pa do televizijskih igranih i dokumentarnih i danas popularnih serijala o Marku Polu.
Naravno, čitatelji koji se pri klasičnom čitanju knjige ne žele koristiti i pametnim telefonima i suvremenom tehnologijom također su poželjna publika “Vilijuna” i njima će samo štivo Jasne Horvat dati mnoge povijesne, putopisne i kulturološke zadovoljštine. Jer “Vilijun” je knjiga vodič kroz već spomenuti Put svile, kroz europsko-azijsku povijest, ali i knjiga koja se bavi Hrvatskom, njezinim velikanima i njezinim identitetom.
I ako u “Vilijunu” ima književničke neobuzdane mašte, a ima je, njezin je cilj upozoriti na činjenicu da je i sama ljudska povijest zapravo nedovršeni proces u kojem se sve ne može izmjeriti ni ustanoviti preciznošću apotekarske vage. Stoga i literatura ima pravo promišljati povijest i tzv. povijesne činjenice, što Jasna Horvat uz pomoć svojih brojnih i razgranatih znanja i talenata i čini. Tako ispisuje netipičnu i intrigantnu biografiju netipičnog i intrigantnog Marka Pola, bavi se njegovim podrijetlom, mjesto njegova rođenja pripisuje Blatu na Korčuli, bavi se njegovim šibenskim razdobljem, dakle uvodi nas u svijet u koji do sada i nismo zakoračili.
No, “Vilijun” je suverenistička knjiga koja se ne klanja tuđim istinama i dogmama, kao što ne podcjenjuje ni naše legende koje su se čuvale baš kao i hrvatski jezik, iz pokoljenja u pokoljenje vrlo često usmenom književnošću. Uz Marka Pola i Kublaj-kana i Jasna Horvat lik je vlastitog romana koji je prepun crteža, tablica, pjesama, leksikonskih natuknica… Njihov broj nije proizvoljan, plod je autoričinih izračuna, ali i poštovanja simboličnih značenja primjerice magičnog kvadrata broja 12. Stoga roman “Vilijun” zahtijeva i znanstvena, akademska čitanja, ali je svojom pitkošću i te kako dostupan i čitatelju koji u literaturi traži tek poticaj za svakodnevni život. “Vilijun” je, u svakom slučaju, velika oda nomadizmu i nomadima, literarni spomenik Marku Polu koji ne relativizira osobu Kublaj-kana, ali je i te kako razumije.