Knjiga "Etnički motivirani otkazi novinarima devedesetih – sve po spisku", čiji je autor zagrebački novinar Rade Dragojević, krajem lipnja objavljena je u nakladi Srpskog narodnog vijeća (SNV), a riječ je o publikaciji koja prikazuje etničku i ideološku čistku koju je u novinarstvu provela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) nakon što je na izborima u travnju 1990. osvojila vlast.
Kako navodi Nacional, autor Rade Dragojević istražio je dostupne izvore i razgovarao s brojnim novinarima, žrtvama i svjedocima tog vremena te napisao, na primjeru novinarske profesije, dosad najopsežniji prikaz naličja razdoblja koje se danas, u standardnim interpretacijama, smatra razdobljem nacionalnog preporoda i oslobođenja iz jugoslavenske "tamnice naroda".
U razgovoru za Nacional Dragojević je istaknuo kako su se u hrvatskom novinarstvu u posljednjih stotinjak godina dogodile četiri velike čistke - 1941., 1945., 1971. i 1991. Potonja je, kaže Dragojević, bila daleko najveća, a ono što je u knjizi pokušao utvrditi jest koliki je bio broj unesrećenih novinara. S obzirom na to da ne postoje zapisnici hadezeovih sjednica, kao ni stenogrami sa sesija tadašnjeg direktora HRT-a Antuna Vrdoljaka, bilo je potrebno razgovarati s brojnim sudionicima tadašnjih događaja, a među njima našli su se novinari koji su na ovaj ili onaj način izgubili poslove, angažmane te oni kojima je naglo i nepovratno prekinuta dotad uspješna karijera.
"Teško je točno utvrditi koliko je ljudi nastradalo. Tomislav Jakić misli da je riječ o brojci od oko 400 ljudi. Mark Thompson u svojoj knjizi kaže da je u prve tri godine – 1990., 1991. i 1992. – samo na HRT-u na čekanju bilo ili je bilo otpušteno čak 970 ljudi od ukupno 3500 zaposlenika. Prema riječima Antuna Vrdoljaka iz ljeta 1991., na listu čekanja stavljeno je tada 620 djelatnika HRT-a. Prema Anti Gavranoviću, tadašnjem predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva, Vrdoljak je samo u prvoj godini svog mandata na ovaj ili onaj način potjerao od 200 do 300 ljudi s HRT-a", rekao je Dragojević za Nacional. Istaknuo je i kako etnička pripadnost nije bila jedini kriterij za uklanjanje novinara. Neki su, naime, slani u prijevremenu mirovinu ili na dugotrajna bolovanja, drugima su nudili otpremnine, dok su neki ostajali bez posla zbog političkog angažmana u prethodnom sustavu ili zato što su ih nova uredništva smatrala prijetnjom uspostavljenom poretku. Na najvećem udaru bili su HRT i Vjesnik, no slični su se procesi odvijali i u lokalnim novinama i radijskim postajama.
Knjiga "Etnički motivirani otkazi novinarima devedesetih – sve po spisku" bit će predstavljena u petak, 6. studenog u 19 sati u Hrvatskom novinarskom društvu (HND), u Perkovčevoj ulici 2 u Zagrebu. Uz autora Radu Dragojevića, o knjizi će govoriti Tena Perišin i urednik Ivica Đikić, a razgovor će moderirati Seid Serdarević.
Jos ni tocku na komentar nestavih,nestade bez traga?Bilo je i politickih cistki 2012-13 u reziji kuku riku,neljepa vremena,ne ponovilo se...sretan put komentaru moj,drzim ti fige!