Teško je u američkoj umjetnosti pronaći autora koji je pobudio toliko kontroverzija kao što je to svojim djelima učinio fotograf Robert Mapplethorpe. Preminuo je 1989. u 42. godini od posljedica AIDS-a, prije nego što su njegovi muški i ženski aktovi, s posebnom usredotočenošću na gole Afroamerikance, postigli svjetsku slavu. No najvažnije za njegovu slavu bile su dokumentarne fotografije njujorške sado-mazo i homoseksualne scene, koje su tada izazivale sablazan konzervativne Amerike. Njegova su djela proglašavana pornografijom, o njima su burne rasprave vodili i političari u Senatu, u sveučilišnim bibliotekama zabranjivali su mu monografije, a istu su sudbinu doživjele i neke izložbe (npr. u Washington Corcoran muzeju).
Izvučen iz naftalina
Ako jedna napredna Amerika, kolijevka pop-kulture, konzumerizma i erotike, nije bila spremna za Mapplethorpea, zgodnog mladića iz katoličke obitelji u Queensu, s diplomom čuvenog Pratt Institutea, onda se ni svijet nije mogao nositi s njegovim homoerotskim radovima. Premda je još 1993. muzej Guggenheim u New Yorku primio velikodušnu donaciju od 200 fotografija Fundacije Robert Mapplethorpe, trebalo je čekati 30 godina od njegove smrti da isti muzej njemu u čast postavi izložbu. A u Guggenheimu je otvoren prvi dio izložbe “Implicit Tensions: Mapplethorpe Now”, koja će trajati čak godinu dana.
Posjetitelji do srpnja mogu razgledati rane Mapplethorpeove polaroide, kolaže, prepoznatljive muške i ženske aktove, fotografije cvijeća, eksplicitne slike njujorške underground sado-mazo scene, ali i portrete slavnih osoba. Među potonjima je najviše portreta nekadašnje Mapplethorpeove djevojke, muze i cimerice, glazbenice i spisateljice Patti Smith, koja je na neki način i zaslužna što je fotografovo ime izvučeno iz naftalina.
Još je 2010. Patti Smith napisala memoare “Just Kids” (“Samo djeca”), u kojima je progovorila o svojoj ljubavi, životu i zajedničkom stvaranju s Mapplethorpeom, a lani je na Tribeca Film Festivalu premijerno prikazan biografski film “Mapplethorpe” u kojem fotografa glumi Britanac Matt Smith.
Tamna ljudska područja
– Robert je dopirao do tamnih ljudskih područja i baš je njih, uz suglasnost “vlasnika”, pretvarao u umjetnost. Radio je to pun suosjećanja, gotovo se ispričavajući, dajući homoseksualnosti sjaj, muževnost i zavidnu plemenitost. Predstavljao je nešto novo, dotad neviđeno i neistraženo, nalazio je načine kako proniknuti u to. Bio je u stalnoj potrazi za svime što može oplemeniti muška iskustva, za svime čime homoseksualnost može prožeti misticizmom – napisala je Patti Smith u knjizi “Just Kids” o svojem ljubavniku i najboljem prijatelju.
Uz fotografije Patti Smith, na izložbi u Guggenheimu uz najpoznatije Mapplethorpeove autoportrete nalaze se i brojni portreti drugih slavnih umjetnika kao što su Andy Warhol, Deborah Harry, Iggy Pop, Cindy Sherman, Philip Glass, David Hockney, Laurie Anderson, Arnold Schwarzenegger... Drugi dio izložbe bit će otvoren krajem srpnja (i trajat će do 5. siječnja 2020.), a bavit će se Mapplethorpeovim zaslugama na području moderne umjetnosti. Uz njegove zadnje radove u Guggenheimu će se tada izložiti i djela iz muzejske kolekcije umjetnika kao što su Rotimi Fani-Kayode, Lyle Ashton Harris, Glenn Ligon, Zanele Muholi, Catherine Opie i Paul Mpagi Sepuya.
Izložba "2068. - Pogled u budućnost"
"Just Kids", Patty Smith. Obavezno pročitati. Izvrsna knjiga.