Prošle godine imali smo Nebojšu Slijepčevića, ove godine Vidu Skerk. Mlada slovensko-hrvatska autorica rođena i odrasla u Trstu, koja je nakon prvih godina na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti svoj studentski put nastavila u britanskoj Nacionalnoj filmskoj i televizijskoj školi, prva je brucošica te prestižne akademije čiji je kratki film ušao u studentsko natjecanje Cannesa. Kratki film “Eter” govori o toksičnim odnosima, identitetima i odnosima moći – temi koja Vidu ne preokupira samo umjetnički nego i aktivistički i ljudski
. S ovom hrabrom, inteligentnom i vrlo otvorenom mladom umjetnicom razgovarali smo neposredno nakon njezina povratka iz Francuske, dok se, prema vlastitom priznanju, još oporavljala od tog preplavljujućeg, ali i iznimno vrijednog iskustva. U razgovoru se bavimo razlikama između studiranja u Zagrebu i Londonu, prilikama koje veliki festivali otvaraju našim umjetnicima, ali i odjecima pokreta “Nisam tražila”, u kojem je Vida progovorila i o vlastitom iskustvu seksualnog uznemiravanja na zagrebačkoj akademiji nadajući se da će pokrenuti širu, sustavnu promjenu.
Profesora zlostavljača s Akademije nisam imenovala jer nije problem u jednom čovjeku, nego u cijelom sustavu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Broj nezaposlenih pao ispod 65 tisuća, na razine na kojima je bio davne 1975. godine
Hrvatska danas ima stotine tisuća stanovnika manje nego sredinom 1970-ih, a velik dio radno aktivnog stanovništva posljednjih je desetljeća emigrirao, posebno nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine
Stojković i Beljo napravili show pred Dalićevim očima. Poslali su mu jasnu poruku...
Dinamo je pokazao ne samo bolju kvalitetu, ne samo bolju taktičku ideju, već i daleko bolji pristup utakmici, i bilo je samo pitanje vremena kada će plavi to kazniti
Po prvi put snimljeno kako ukrajinski dron kamikaza lansira rakete na vojsku na tlu
Ruski Telegram kanali objavili su, a ukrajinski prenijeli, video snimku koja pokazuje ukrajinski dron FP-2 kako lansira nenavođene rakete na mobilnu jedinicu protuzračne obrane na okupiranom Krimu.
Globalna ulaganja u infrastrukturu veća od 150 bilijuna dolara do 2050.
Najviše se ulaže u sektor obrane, godišnja izdvajanja za vojarne bit će 2,3 puta veća nego 2024. potaknuta sve izraženijim geopolitičkim rizicima
Štit od dronova iznad Njemačke grade dva giganta
Zbog trenutačne geopolitičke situacije zaštita kritične infrastrukture postaje sve važnija, pa se razvijaju tehnologije za kibernetičku sigurnost
Kako se zove taj monstrum ono?