Sofija Andruhovič, istaknuta ukrajinska književnica rođena 1982. u Ivano-Frankivsku, autorica je romana "Felix Austria" i "Amadoca", koji su stekli međunarodno priznanje. Njezina djela duboko istražuju teme identiteta, povijesti i kolektivnog pamćenja, a često su smještena u složene povijesne kontekste Ukrajine. U povodu njezina dolaska u Zagreb na Festival europske kratke priče, razgovarali smo s njom o ulozi tradicije u suvremenoj književnosti, osobito u svjetlu ovogodišnje festivalske teme "Tradicija i ja".
Vaš roman "Felix Austria" iz 2014. bavi se ukrajinskom poviješću i identitetom. Kako po vašem mišljenju nasljeđe prošlih generacija oblikuje našu sadašnjost i identitet?
Temama povijesti, identiteta i pamćenja bavila sam se i u romanima "Felix Austria" i "Amadoca", ali na različite načine, jer se odnose na različita razdoblja, fragmente povijesti i kulture. Dok "Amadoca" objedinjuje različite ukrajinske regije i razdoblja dvadesetog stoljeća u jedinstvenu strukturu, "Felix Austria" isključivo se odnosi na Galiciju, zapadne krajeve Ukrajine koji su prije Prvoga svjetskog rata bili dio Austro-Ugarske Monarhije.
S jedne strane, biti dijelom bilo kojeg imperija nije osobito poželjna sudbina za neku zemlju. Ipak, imperiji se međusobno razlikuju, a Ukrajinci, nažalost, imaju temelja za usporedbu. Nasljeđe Austro-Ugarske kao i pripadnost europskoj kulturi i zapadnome svijetu zapravo su postali svojevrsni protuotrov za Ukrajince u Galiciji, koji ih je tijekom sovjetske vladavine štitio od gubitka identiteta. Sjećanje na jednu drukčiju povijest, drukčije ukuse, svjetonazore i poimanje svakodnevice i samoga života čuvalo ih je od toga da postanu "sovjetski građani". S druge strane, mit o Austro-Ugarskoj u zapadnoj Ukrajini često poprima šaljive i kičaste oblike. No to je carstvo neosporno imalo, i još uvijek ima, velik utjecaj.
Pripadnost europskoj kulturi i zapadnome svijetu sačuvala je Ukrajince da ne postanu "sovjetski građani"
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Mladen Grdović: 'Moj odnos s bivšom suprugom Brankicom za mene je povijest, a budućnost je oprez'
U utorak, 9. prosinca u 20 sati na YouTube kanalu Večernjeg lista pogledajte novo izdanje naše emisije "Show na kvadrat", a gost je legendarni Mladen Grdović. U nastavku pročitajte samo djelić ekskluzivnog razgovora s ovim neponovljivim i karizmatičnim glazbenikom.
Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara
Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.
Zbog slomljene ruke i helikoptera, trošak liječenja više od 7000 eura
U slučaju težih ozljeda, kako bi se stradalom pružila brza i odgovarajuća pomoć, često su zbog nepristupačnog terena nužne helikopterske ekipe
Lažni antifašisti crvenu zvijezdu vade samo kad je zgodna za selfije skrivajući se iza nje dok pljuju žutu
Privremeni revolucionari, sezonski humanisti i profesionalni ogorčenici, svi u jednoj koloni, povijest, pa i onu noviju, preuređuju u kulisu za osobni bijes.
Posjetili smo Kirgistan, srednjoazijsku zemlju koja je prva otišla iz SSSR-a, ali se još nije riješila ruskog utjecaja
Više od polovice stanovništva Kirgistana mlađe je od 25 godina i ta je stopa nataliteta najveće bogatstvo države