Dok u kalendarima križamo i posljednje dane prve četvrtine 21. stoljeća, svi smo se zasigurno prisjetili nekih dragih (ili manje dragih) trenutaka 2025. jer, složit ćete se, ovih dvanaest mjeseci bilo je turbulentno. Ipak, čini mi se kako se sve kockice na koncu godine polako slažu, a s time bi se definitivno složilo i HNK u Zagrebu, jer njihova će 2025. ostati obilježena kao jedna od najsnažnijih i najdinamičnijih godina posljednjih desetljeća ili povijesna godina kazališta (u svakom smislu te riječi).
Naime, zagrebački HNK ove je godine obilježio 130. obljetnicu otvorenja svoje zgrade na Trgu Republike Hrvatske, a tim je povodom 14. listopada, točno na datum povijesnog otvorenja, objavljena monumentalna monografija koja na više od 700 stranica donosi povijesnu i umjetničku priču najstarijeg nacionalnog kazališta.
Predajom ovog djela javnosti HNK u Zagrebu ne samo da je proslavilo svoju slavnu prošlost već je i odlučno zakoračilo u novo stoljeće - spremno za susrete publike i umjetnika, povijesti i suvremenosti, čemu je uvelike doprinijelo i otvaranje nove scene u Ulici Božidara Adžije 7a. Otvaranje HNK2 definitivno je najveći ovogodišnji uspjeh zagrebačkog HNK, a potvrđuje to i novo ime obližnje tramvajske i autobusne stanice koja od 3. studenoga, kada je HNK2 svečano otvoren programom "Slava umjetnosti 2.0", više ne nosi naziv Adžijina, već – HNK2. Ako ćemo, pak, gledati brojke, ansambli HNK u Zagrebu ove su godine izveli 233 predstave - 91 dramsku, 81 opernu te 61 baletnu, koje je pogledalo preko 140 tisuća ljudi.
- Iza nas je doista izvanredna godina, godina umjetničke hrabrosti, snažne energije i povjerenja publike. Ponosni smo što smo otvorili HNK2, privukli novu publiku i pokazali da HNK u Zagrebu može istodobno biti prostor tradicije i inovacije, a posebno nas raduje što je HNK2 u kratkom vremenu postao novi dom suvremenog stvaralaštva, mjesto susreta, dijaloga i živog kazališta. Zahvaljujem svim umjetnicima, zaposlenicima i partnerima na predanom radu, ali i našoj publici, bez koje ništa od ovoga ne bi imalo smisla - kazala je intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Iva Hraste-Sočo, koja se gore spomenutim pothvatima, kako smo to već pisali, "upisala u povijest hrvatskog kazališta, i to rame uz rame s velikim intendantom Stjepanom Miletićem, koji je vodio preseljenje HNK Zagreb na Donji grad".
Što se tiče samih izvedbi, zagrebački HNK ove je godine publici servirao raznolik i bogat repertoar, na kojem su se našli dramski komadi poput Krležinih "Zastava", "Godina" Annie Ernaux, baleta "L'Arlésienne" i "Carmen" Rolanda Petita te Wagnerove opere "Die Walküre", koja je izvedena na Zagrebačkom opernom festivalu. Bilo bi nemoguće u ovako kratkom tekstu spomenuti sve izvedbe kojima je HNK u Zagrebu ove godine počastilo gledatelje, pa ćemo se u nastavku prisjetiti samo nekih, a možda bi najbolje bilo krenuti od najmaestralnije predstave, točnije mjuzikla i prve premijere u novootvorenom HNK2 - "Cabareta" u režiji i koreografiji Lea Mujića. Sve izvedbe ovog očaravajućeg djela rasprodane su na neviđeno, a direkcija HNK Zagreb ovim je mjuziklom pokazala do kuda mogu doći njihovi ansambli kada stvaraju zajedno.
Tu su i Krležine "Zastave", koje je na scenu postavio Ivan Planinić, a HNK u Zagrebu ovim projektom pokazalo je ne samo kako čuva blaga nacionalne književnosti, već i kako otvara prostor za nova čitanja klasika jer Planinić je jedno od najkompleksnijih djela hrvatske književnosti namijenio mlađim generacijama. Njegovu viziju u djelo je sproveo fantastičan glumački ansambl kojeg čine Živko Anočić, Livio Badurina, Nina Violić, Jadranka Đokić, Goran Grgić i Marin Klišmanić, koji su donijeli Krležu u nekom novom ruhu, što dramatizaciju i glumačke izvedbe čini najvećim vrijednostima ove kazališne adaptacije. Najjednostavnije rečeno, Ivan Planinić pronašao je ključ za Krležu u 21. stoljeću!
Ne zaboravimo ni "Orašara" u koreografiji Rudolfa Nurejeva, koji je premijerno izveden 21. studenog. "Novi 'Orašar' izdvaja se izuzetno teškom koreografijom, ali i velikim brojem učenika Škole za klasični balet u Zagrebu koji u njemu ne samo sudjeluju nego imaju i važne uloge, te očaravajućom, vizualnom slikom koji je tu bajku o djevojčici Klari i njenom snu jedne badnje noći vraća u neka prošla vremena", piše Bojana Radović, koja među važnijim baletnim izvedbama godine izdvaja i "L'Arlésienne" i "Carmen", u kojima su snagu pokazala četiri nova nacionalna prvaka Baleta HNK - Natalia Kosovac, Takuya Sumitomo, Iva Vitić Gameiro i Guilherme Gameiro Alves.
Naposljetku, zagrebački HNK ove je godine ugostio brojna međunarodna kazališta i svjetski poznata imena. Među njima valja istaknuti Sofijsku operu i balet, čiji su umjetnici u Zagrebu izveli Wagnerovu operu "Die Walküre", zatim gala izvedbu Bellinijeve "Norme" u kojoj je glavnu protagonisticu utjelovila talijanska sopranistica Selene Zanetti te "Werthera" Julesa Masseneta koji je, prema svjetskom magazinu Gramophone, nezaobilazna operna produkcija. Ova opera nastala je u koprodukciji s Operom Carlo Felice iz Genove, a režiju, kostimografiju i scenografiju potpisuje oskarovac i četverostruki dobitnik BAFTA-e Dante Ferretti. Hrvatski su, pak, umjetnici u bugarskoj prijestolnici u rujnu izveli operu "Lennon", a ovo gostovanje bilo je dio međunarodne promocije hrvatske suvremene opere, kao i oblik kulturne razmjene.
Sve navedeno pokazuje kako je zagrebački HNK, poput redatelja Planinića u "Zastavama", u ovoj godini pronašao ključ za uspjeh. Važnim infrastrukturnim promjenama, umjetničkim uspjesima na domaćem i međunarodnom terenu, kao i upoznavanjem svoje publike naša središnja nacionalna kulturna institucija servirala je program koji njeguje tradiciju, dok istovremeno aktivno gradi suvremeni kazališni jezik. Možemo im samo poželjeti jednako uspješnu 2026. u kojoj nas, sudeći po već najavljenim premijerama, očekuje još mnogo zabavnih kazališnih događanja, maestralnih izvedbi i, vjerujem, pregršt noviteta.