'Zaboravljeno nasljeđe'

Novi pogled na Jermana, Gotovca, Faktora i Dapca

Foto: forgottenheritage.eu
Foto: forgottenheritage.eu
Foto: forgottenheritage.eu
21.04.2018.
u 07:23
Otvorena je internetska baza neoavangardne umjetnosti. U sklopu projekta u kojem osim nas sudjeluju Poljska, Estonija i Belgija u Galeriji Spot otvara se i izložba “Proširena fotografija”.
Pogledaj originalni članak

U sklopu projekta “Zaboravljeno nasljeđe – europska avangardna umjetnost na mreži” u zagrebačkoj Galeriji Spot u ponedjeljak se otvara izložba “Proširena fotografija”, koja će predstaviti radove hrvatskih neoavangardnih umjetnika aktivnih od sredine 1960-ih nadalje.

Projekt “Zaboravljeno nasljeđe” posvećen je neoavangardnoj umjetnosti europskih država koje su – u umjetničkom, ali i u političkom ili geografskom smislu smještene na rubu kontinenta. Namjera mu je ponovno otkrivanje i (re)interpretacija praksi koje su dosad bile zanemarene u međunarodnim povijestima neoavangardne umjetnosti, a središnji je dio projekta internetska baza europske umjetnosti na stranici forgottenheritage.eu koja je postala aktivna prije tri tjedna. Njezin sadržaj potekao je iz privatnih arhiva umjetnika i institucionalnih zbirki iz Hrvatske, Poljske, Estonije i Belgije. Prikupljen je tijekom višegodišnjeg istraživanja članova tima Fondacije Arton iz Varšave, Muzeja Kumu iz Tallinna, Umjetničke škole LUCA iz Bruxellesa i Ureda za fotografiju iz Zagreba, a zagrebački tim predvodi Sandra Križić Roban.

– Ovakvim istraživanjima postiže se usporedba sa zemljama koje su funkcionirale ili na tom tzv. europskom rubu ili u zemljama istočne, jugoistočne i središnje Europe. Ključno za razumijevanje svake od ovih zemalja, pa tako i prostora bivše Jugoslavije, jest prepoznavanje njihovih razlika i pokušaj postavljanja novih teza o tome što nam je slično, a što različito jer time se ispisuje i potpuno nova povijest suvremene umjetnosti koja nam generalno nedostaje. Uopće pozicija bivše Jugoslavije bila je specifična u odnosu na cijeli Istočni blok zbog puno slobodnijih veza, mogućnosti putovanja i protoka informacija te sudjelovanja na međunarodnim izložbama – govori Križić Roban pa dodaje:

– Zanimljivo mi je istražujući bilo gledati do koje mjere su naši umjetnici surađivali s, recimo, poljskim galerijama i kako su poljske neoavganrdne prakse bile prikazivane kod nas. Ili vidjeti kako je u Poljskoj postojao razvoj visokoškolskih ustanova koje su promovirale sve inovativne prakse koje su se tada događale iako je Poljska bila dio Istočnog bloka. Kod nas je tada situacija bila drugačija jer fotografija se dugo nigdje nije mogla studirati.

Prvu mogućnost visokoškolskog fotografskog obrazovanja dobili smo tek prije desetak godina kada ga uvodi ADU u sklopu Filmskog snimanja. Bez obzira na to, naša praksa tog razdoblja može parirati tadašnjim događanjima na svjetskoj sceni. Internetska baza namijenjena je svima koji se bave umjetničkim sadržajem i istražuju događanja na tim ne toliko poznatim europskim područjima – od studenata, povjesničara umjetnosti do umjetnika, kritičara, fotografa. Bit će kontinuirano dopunjavana, a planiramo uključiti još neke države. Što se tiče Hrvatske, u njoj su trenutačno radovi više od dvadesetero umjetnika, a pojedine radove prikupljene za projekt vidjet ćemo na izložbi u tri cjeline u Galeriji Spot.

Prvi tematski segment, od 23. travnja do 4. svibnja, bavi se formama društvenih akcija, a predstavit će radove grafičkog dizajnera Željka Borčića, konceptualnog umjetnika Željka Jermana te Edite Schubert koja je snimala ‘beznačajne’ snimke i fotografijom bilježila nereprezentativne postupke koje je prethodno izvela u mediju slikarstva.

Osnovne strukture fotografije i filma te njihov međuodnos u kontekstu pojmova vremena i pokreta tema su drugog dijela izložbe od 7. do 18. svibnja, a predstavit će radove Tomislava Gotovca, Marijana Molnara i Ivana Faktora. Treći dio od 21. svibnja do 1. lipnja, okuplja radove Petra Dapca, Enesa Midžića i Vlade Marteka.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.