Monografiju "Architectonics of the National Library of Kosovo" u knjižnici HAZU su predstavili predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, izvanredni profesor Maurizio Meriggi s Politehnike u Milanu (Politecnico di Milano) i autor knjige Rilind Čočaj.
Čečajevu knjigu, pisanu na engleskom jeziku i opsežno popraćenu fotografijama autora Luke Mjede, objavila je HAZU u ediciji Architectonica Hrvatskoga muzeja arhitekture.
Nastala je nadogradnjom doktorske teze Rilinda Čočaja na Sveučilištu u Veneciji "Between Neo-avant-garde Art and Biourbanism. Andrija Mutnjaković: National Library of Kosovo", istaknuo je i dodao da se u njoj razmatra rad akademika Andrije Mutnjakovića te se uspostavljaju relacije arhitekture kosovske nacionalne biblioteke s regionalnom tradicionalnom arhitekturom Kosova.
Kako je podsjetio, Nacionalnu knjižnicu Kosova "Pjetër Bogdani" u Prištini projektirao je hrvatski arhitekt i teoretičar akademik Andrija Mutnjaković 1971. Dodao je kako se njezin projekt temelji na kompozicijskim načelima koja odražavaju kulturne trendove i pokrete aktivne na području bivše Jugoslaviji 1960-ih i 1970-ih, s intenzivnim vezama i odnosom prema europskim i međunarodnim primjerima.
Koncentrirajući se na Nacionalnu knjižnicu Kosova kao neo-avangardu, mega-strukturu, bio-urbanističko središte i središte idealnoga grada, ova knjiga produbljuje znanje o kompozicijskim načelima i autentičnom pristupu koje je Mutnjaković, u tome međunarodno često zanemarenom, ali originalnome i vrlo kreativnome seminalnom djelu, ocijenio je.
Profesor Maurizio Meriggi je istaknuo da je studija Rilinda Čočaja o Andriji Mutnjakoviću dio istraživanja koje se provodi u sklopu doktorskog studija arhitektonske kompozicije na Sveučilištu u Veneciji. Dodao je da se pod primarnim mentorstvom Luciana Semeranija istraživanje fokusira na arhitekturu nekih od najvažnijih ličnosti arhitekture s druge strane Jadrana.
Ocijenio je da je zanimanje za ovo područje vođeno figurativnom i kulturnom srodnošću s korijenima venecijanske škole, što se očituje u tri temeljne karakteristike. Prva karakteristika, smatra, ukorijenjena je u geopolitičkoj bliskosti s poslijeratnim kontekstom koji je tražio jedinstvenu interpretaciju modernosti i društvenog angažmana, povezujući arhitekturu i demokraciju, u nekim aspektima slično viziji koja se ponekad tražila u različitim oblicima i u Italiji.
Druga je karakteristika arhitektonsko istraživanje koje zadržava svoje izvorne, pradavne kvalitete, karakteristike između figuracije i tipologije; referenca na tradiciju smještenu u vizualne znakove i vrlo daleka sjećanja koja su upečatljiva u svojoj neposrednosti. Treća karakteristika nadilazi europsku avangardu i suvremeno doba, dodao je.
Mladi hrvatski arhitekt Rilind Čečaj rođen je u Prizrenu. Početkom devedesetih se s roditeljima preselio u Hrvatsku.