Peta samostalna izložba Dimitrija Popovića u Milanu

'Moda me zanima kao kreativni izraz u kojem ključnu ulogu imaju erotizacija i estetizacija'

Foto: Sandra Simunovici/PIXSELL
'Moda me zanima kao kreativni izraz u kojem ključnu ulogu imaju erotizacija i estetizacija'
06.10.2025.
u 11:05
U prostranom izložbenom prostoru Fondacije Matalon predstavljeno je pedesetak Popovićevih radova – slika, crteža, objekata, asamblaža, oslikanih fotografija i instalacija
Pogledaj originalni članak

U Fondaciji Luciana Matalon u Milanu prije nekoliko dana otvorena je izložba "Mit mode", peta samostalna izložba Dimitrija Popovića u ovom gradu, a sedamnaesta u Italiji. Do sada je svoje radove predstavljao u Bariju, Rimu, Spoletu, Raveni, Padovi i Trstu, a za tri rimske izložbe ciklusa Corpus Mysticum, organizirane u povodu jubileja 2000 godina kršćanstva pod pokroviteljstvom Vatikana, dobio je nagradu Il migliori dell'anno (Najbolji u godini) na Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu. Među važnim nagradama i priznanjima za izložbe u Italiji ističe se i prestižna talijanska nagrada za umjetnost Francesco Petrarca.

U prostranom izložbenom prostoru Fondacije Matalon bit će predstavljeno pedesetak radova – slika, crteža, objekata, asamblaža, oslikanih fotografija i instalacija – objedinjenih u ciklusu "Mit mode".

– Moda me zanimala posebno kao suvremeni fenomen društva spektakla. Ciklus sam naslovio "Mit mode" jer treba naglasiti distinkciju – dakle, ne mit o modi, nego mit mode. Kako riječ mit znači priča, nije me zanimala priča o modi i njezinoj povijesnoj važnosti za kulturu življenja, nego ono što proizlazi iz nje same, što je određuje kao fenomen po sebi – ističe Popović.

Podsjeća kako je u judeokršćanskoj tradiciji trenutak Adamove i Evine svijesti o vlastitoj golotinji označio rođenje prvog "modnog detalja" – smokvina lista. Ili kako piše u Bibliji: "I načini Bog čovjeku i njegovoj ženi odjeću od krzna, pa ih odjenu".

– Premda je nagost tijela najprirodniji, iskonski čovjekov izgled, a koža odjeća, potreba oblačenja imala je osim utilitarne svrhe i estetsku važnost kojoj su s vremenom pridavane kategorije erosa, senzualnosti, fetiša… do općenito kazano društvenog statusa. U ciklusu "Mit mode" ponajviše me zanimala moda kao kreativni izraz u kojem ključnu ulogu imaju erotizacija, estetizacija i dizajniranje tijela kao fenomena nove stvarnosti, u kojoj dominira "modno tijelo" – ističe.

Foto: Sandra Simunovici/PIXSELL
Izložba "Mit mode" Dimitrija Popovića

Glamuroznost i sofisticiranost važne su odlike suvremene mode u kojima tijelo i ono što tijelo nosi, u čemu se "nastavlja" ili "produžuje", postaje događaj za sebe, poput žive skulpture.

– Modeli žive svojom uzvišenom samodovoljnosti. Metafizičko je preobraženo u estetsko. Kroj grudnjaka istodobno skriva i ističe grudi, "taj gravitacijski centar ženske odjeće". Bizarni detalji modnog tijela provociraju podsvjesne nagone. Strelice i puščane cijevi na slikama uvećavaju bizarni kontekst i simboliziraju moć mode, njezinu "ubojitost" i ranjivost. Fenomen mode ogleda se u paradoksu da moda ubija sebe da bi mogla živjeti. Smatram da je moda jedan od suptilnih simbola čovjekove prolaznosti – naglašava Popović.

Na temu mode osvrnuo se i sjećanjem iz školskih dana.

– Dok sam bio učenik u cetinjskoj gimnaziji, fascinirao me detalj iz Zolina romana "Nana" koji sam dobro zapamtio: "Djevojke su dekoltirane pokazivale svoja ramena. Jedna je žena imala zlatan nož uvučen u punđu, a bila je odjevena u vez od crnog bisera, kao da ima pancir košulju." Zar nije ovo dostojno imaginacije najvećeg dizajnera visoke mode?

Živko Anočić

Kad bi se moj brat Saša i Lukas Nola nasmijali mojoj izvedbi, znao sam da radim nešto dobro

U kazališnoj adaptaciji Krležinih "Zastava", koje je na scenu postavio Ivan Planinić, glavnu ulogu igra sjajni Živko Anočić. U povodu premijerne izvedbe, koja je održana 3. listopada, naš poznati glumac otkrio nam je nešto više o unutarnjim borbama Kamila Emeričkog, ali i o kultnoj predstavi “Kauboji”, koju je na scenu postavio pokojni Saša Anočić, zatim o suradnji s našim poznatim redateljem Lukasom Nolom te o serijalu “Dnevnik velikog Perice”, koji će uskoro dobiti i svoju treću, posljednju sezonu

U tekstu kojim je Fondacija Luciana Matalon najavila izložbu za talijanske medije ističe se da moda ne prestaje stvarati simbole, obnavljati kodove i poticati želje. U tom procesu – ponajprije žensko tijelo – postaje privilegirani medij, istodobno pokazujući odjeću i samo sebe, pretvarajući se u ikonu glamura. "U djelima Dimitrija Popovića vitke manekenke i profinjene figure postaju žive skulpture, slike koje spajaju erotiku i privlačnost s gotovo ritualnom strogošću, kao da je ljepota istodobno disciplinirana i slavljena."

U vremenu društvenih mreža i stalne izloženosti vlastitom liku, Popovićeva refleksija djeluje aktualnije nego ikad: svaka odjeća postaje izjava, svaki estetski odabir narativni čin, svaka slika fragment osobnog i kolektivnog mita. Više od pedeset radova u postavi govori o modi kao totalnom fenomenu – spoju erosa i discipline, zavođenja i fetišizma, privlačnosti i prolaznosti – koji se nudi kao metafora ljudske uvjetovanosti, trajno raspete između želje za vječnošću i svijesti o krhkosti.

Izložba "Mit mode" u Fondaciji Luciana Matalon važan je kulturni događaj za Milano, međunarodnu prijestolnicu mode, i publiku koja će imati priliku uroniti u vizionarski svijet umjetnika čije je stvaralaštvo više puta prepoznato kao jedno od najizvornijih u europskom kontekstu budući da se u njemu spajaju intelektualna strogost i imaginativna snaga.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.