Kiparica sa sto drukčijih lica

Sve što radim borba je za trajanje. Čovjek želi trajati” riječi su istaknute kiparice i slikarice, akademkinje Marije Ujević-Galetović ispisane na početku nove monografije koju je nedavno izdala Kontura.

 A da kiparica, koja je isprobala svoj autorski rukopis u klasičnoj figuri, ovjekovječila Augusta Šenou, Miroslava Krležu, Matoša, Kafku ili Trkača na savskom nasipu, zna kako trajati i pokazivati to svakim novim javnim istupom, pokazuje ne samo ta sveobuhvatna monografija iz pera Ive Šimata Banova nego i mapa grafika u izdanju Straže.

Upravo je ta mapa grafika zapravo jedan mali rezime slikarskoga rada i posvećenja slici, one vječne tajne koju kipari najčešće zadržavaju na razini skice koja ostaje u atelijeru, papira zadržanoga na stolu ili prikvačena na stalku uz koji se modelira, držeći je zapravo tek pripremom, prvom idejom za kiparski volumen.

Kako je jednom prilikom rekla sama Marija Ujević-Galetović, cijeli se radni vijek kao kiparica bavila formom, prilagođavala volumen, tražila najveću moguću sličnost nekoj portretiranoj osobi i apsolutnu slobodu modeliranja. Odjednom, osjetila je potrebu za slikom.

Naslikala je prvu, veliku, dvodimenzionalnu, sa svim finesama kompozicije i kontrastima prigušenih boja. Slijedila je druga, nekoliko slika. Tako je došla i izložba u HDLU prije nekoliko godina, a onda i sudjelovanje na izložbi

“Slikarstvo sada – rezime” za koju je Zvonko Maković odabrao nekoliko njezinih slika. U tom logičnom kretanju od kipa do slike i obrnuto, najnoviji korak raskošna je grafička mapa otisnuta u stotinu primjeraka. U nju je autorica pospremila “More”, “Čuvare dječaka”, veliku kornjaču u slici “Od kiparskog stalka do štafelaja”, “Tri palme na otoku sreće” i još osam naslova.

Teme su svakodnevne, pokazuje se karikatura čovjeka  u čudnim situacijama, a kao u basnama, karakteri se ponajviše tumače životinjskim obličjem (majmun, pas, mačka).

Uredila je Ujevićeva svoju Arkadiju na Silbi, svoj privatni vrt koji je otvoren javnosti, dobronamjernim gostima, a kako svjedoči u monografiji, još razmišlja o kipovima.