Arhitekt jedne od najmoćnijih američkih političkih dinastija bio je patrijarh Joseph P. Kennedy stariji. Njegova ambicija nije poznavala granice, a bogatstvo stečeno u bankarstvu i filmskoj industriji služilo je samo jednoj svrsi: postavljanju Kennedyja na vrh. Povijest obitelji Knnedy prati dokumentarac "John F. Kennedy - Čovjek i mit: Obiteljske veze" koji se danas prikazuje na HRT3.
"Za Kennedyjeve drugo mjesto nikada nije bilo dovoljno. Samo pobjeda", poruka je koju je nemilosrdno utiskivao u svijest svoje devetero djece. U tom svijetu surovog natjecanja i povlastica, odrastao je i John "Jack" Kennedy. Iako je obitelj živjela u izobilju, izolirana od Velike depresije, pritisak je bio golem. Joe stariji, i sam frustriranih političkih ambicija, sve je nade polagao u svoje sinove. Svoju viziju prvo je projicirao na najstarijeg sina, Joea mlađeg, predodređenog za predsjednika. Jack je bio tek drugi sin, buntovniji, opušteniji i vječito u sjeni savršenog starijeg brata, rezerva u očevom velikom planu koji će se uskoro tragično izjaloviti.
Sudbina je imala drugačije planove. Tragična pogibija Joea mlađeg u ratnoj misiji 1944. godine preokrenula je obiteljski svemir. Preko noći, teret očevih snova sručio se na krhka leđa Jacka, mladića čije su zdravlje i ozbiljnost dotad bili pod upitnikom. Osjećaj dužnosti gurnuo ga je u politiku. U toj borbi nije bio sam. Njegov mlađi brat, Robert "Bobby" Kennedy, postao je njegov najvjerniji saveznik, njegova desna ruka i, kada je trebalo, provoditelj prljavih poslova. Dok je Jack, kako navodi povjesničar Evan Thomas, mogao "lebdjeti iznad svega, citirajući poeziju i glumeći mladog Lancelota", Bobby je bio taj koji je disciplinirao staru gardu, lomio političke protivnike i rješavao probleme. Njihova veza, iskovana u obiteljskom kotlu suparništva i tragedija, poput sudbine sestre Rosemary podvrgnute katastrofalnoj lobotomiji ili pogibije sestre Kathleen, postala je okosnica moći koja će ih dovesti do Bijele kuće. Obitelj je bila i snaga i kletva, motor koji ga je gurao naprijed, ali i izvor mračnih tajni koje su prijetile sve uništiti.
Jedna od najvećih tajni bila je ona o zdravlju Johna F. Kennedyja. Dok je naciji projicirao sliku nezaustavljive mladenačke energije, stvarnost je bila slika čovjeka u neprestanoj borbi s boli. Od djetinjstva ga je mučila lepeza bolesti: gotovo fatalna šarlaha, kronični probavni problemi i Addisonova bolest, po život opasni poremećaj nadbubrežne žlijezde. Njegova preplanulost, smatrana simbolom zdravlja, zapravo je bila nuspojava terapije kortizonom. Povjesničar Robert Dallek otkrio je dubinu njegovih patnji, ističući da je Kennedy nekoliko puta bio na rubu smrti. Kako bi uopće mogao funkcionirati, a kamoli izgledati vitalno, bio je ovisan o koktelu lijekova. U Bijeloj kući dnevno je primao i do sedam injekcija novokaina za nesnosne bolove u leđima, uzimao je steroide, analgetike i stimulanse. Činjenica da je pod takvim opterećenjem mogao donositi ključne odluke, poput onih tijekom Kubanske raketne krize, svjedoči o nevjerojatnoj snazi volje, ali i o vještoj obmani. Ta fasada zdravlja bila je ključni dio mita o Kennedyju, mita koji je obitelj gradila jednako predano kao i njegovu političku karijeru.
Vrhunac mita bio je "Camelot", idilična slika mladog predsjednika i njegove prekrasne supruge Jacqueline, para koji je unio glamur i optimizam u američku politiku. U javnosti su bili savršeni. No, iza kulisa Bijele kuće, brak je bio daleko od bajke. Kennedyjeva kompulzivna potreba za osvajanjem žena nije prestala ulaskom u Ovalni ured. Njegove brojne afere, uključujući i onu s Marilyn Monroe, bile su težak teret za prvu damu. Prijatelji su kasnije svjedočili kako je Jackie, svjesna suprugovih nevjera, često izgledala "kao preživjela u zrakoplovnoj nesreći". Ipak, poput pravog člana klana, razumjela je važnost održavanja privida. Svoju je ulogu odigrala besprijekorno, postavši globalna ikona i neprocjenjivo političko oružje administracije. Njihov zajednički život bio je obilježen i dubokim osobnim tragedijama, poput gubitka dvoje djece, što je dodatno kompliciralo sliku braka koji je istovremeno bio i strateški savez i izvor duboke patnje. Camelot je, baš kao i sam Kennedy, imao svoje blistavo lice i svoju tamnu, skrivenu stranu koju je obiteljska mašinerija skrivala od svijeta.