Ivana Simić Bodrožić, Tomić i Jergović obiježili literarnu godinu

Bila je ovo definitivno godina domaćih pisaca i domaćih tema. Ante Tomić svih dvanaest mjeseci nije se micao s top-ljestvica najprodavanijih knjiga, i to s romanom “Čudo u Poskokovoj dragi” koji je našao put do kazališta, a možda će i do filma. Naklada Ljevak prodala je više od 10.000 primjeraka toga prodornog Tomića, a i Profil je profitirao s romanom Ivane Simić Bodrožić “Hotel Zagorje” koji lani nije uspio dobiti nagradu VBZ-a od 100.000 kuna. Šarmantna Ivana za iskren i nimalo patetičan roman o gubitku oca u Vukovaru i izbjegličkim mjesecima uspjela je dobiti i Kočićevo pero, roman će biti objavljen i u Srbiji, a uz pomoć berlinske pobjednice Jasmile Žbanić mogao bi prerasti i u film.

Nagrade autoricama

Na Interliberu je zaprešićka Fraktura uspjela prodati i sve primjerke nagrađivanog romana Ivane Šojat Kuči “Unterstadt”, a nagradu T-portala od 100.000 kuna za roman godine dobila je još jedna autorica, Sibila Petlevski za “Vrijeme laži”. Tako su najprestižnije prozne književne nagrade u nas uglavnom dobivale književnice, a to je trend koji je već dulje prisutan, i to ne samo u Hrvatskoj. No nagradu Jutarnjeg lista ipak je, i to drugi put, izborio britki i uvijek za polemiku spreman Miljenko Jergović.

Jergović u središtu polemika

Nagradu je primio za “Volgu, Volgu”, a potom je ekspresno zasjeo na top-ljestvice autobiografskom knjigom “Otac” koju su objavile beogradske Rende i potom je uspješno prodavale diljem jugoistočne Europe. Jergović je novom knjigom ponovno pokrenuo polemiku o hrvatskoj povijesti i hrvatskom identitetu koja se još nije stišala.

Od domaćih autora publicistike ni u 2010. nisu posustali Mirjana Krizmanić ni Bruno Šimleša, a pridružila im se i Vera Čudina.

Strane pisce predvodile su autorice poput Elizabeth Gilbert s komercijalnim hitom “Jedi, moli, voli” te Rhonba Byrne čija se “Tajna” i dalje dobro prodaje i traži premda je VBZ objavio i njenu knjigu “Moć”.

Salingerova smrt u siječnju izazvala je salingeromaniju i u Hrvatskoj, ponovno su se tržili vampiri i vampirološke knjige, a sve su brojniji i poklonici švedskog prerano preminulog pisca Stiega Larssona kojem je Fraktura ove godine na hrvatski prevela i “Kule u zraku”. Larsson je uvršten i u akciju Znanja "Knjiga dostupna svima" pa mu je tržišna budućnost u nas osigurana. Hrvatska je tek prije koji mjesec dobila i prvi dio Folettovih “Stupova zemlje”, pa ta knjiga još nije potvrdila svoj potencijal. U očekivanju hrvatskog prijevoda Franzenova romana “Sloboda”, valja reći da su hrvatski nakladnici nastavljali objavljivati i Pamuka, Rushdieja, Coetzea, Saramaga... ali i otkrivati pisce poput Bugara Popova, Angolca Agualuse...