Šibenski most, veličanstveni armiranobetonski div koji se elegantno izdiže nad Šibenskim zaljevom na Jadranskoj magistrali, ovog tjedna obilježava točno šest desetljeća otkako je prvi put otvoren za promet.
Kada je svečano pušten u upotrebu 27. srpnja 1966. godine, ovaj je most trajno izmijenio prometnu sliku Dalmacije, postavši ne samo ključna prometnica, već i jedan od najprepoznatljivijih simbola modernog inženjerstva na prostoru bivše Jugoslavije. Njegovom izgradnjom napokon su povezani do tada razdvojeni dijelovi Dalmacije, čime je okončana dugogodišnja prometna izolacija ovog dijela obale. Ubrzo je postao arhitektonsko čudo koje je spojilo Dalmaciju i jedan od najvažnijih objekata na Jadranskoj magistrali, a istovremeno je vrijedio za jedno od najvećih dostignuća građevinske struke svojeg vremena, čudo tehnologije koje je izazivalo divljenje.
Gledano iz današnje perspektive, gotovo je nevjerojatno da je s tadašnjom tehnologijom bilo moguće izgraditi ovakav objekt. U vrijeme dovršetka, Šibenski most bio je jedan od najvećih lučnih betonskih mostova u Europi. Njegov impresivni glavni luk, s rasponom od 246 metara, svrstavao ga je među pet najdužih lučnih betonskih mostova na cijelom svijetu. Prije njega, samo je jedan most sličnih dimenzija bio izgrađen davne 1943. godine na sjeveru Švedske, dok su preostala tri u toj elitnoj skupini bila završena tek godinu ili dvije ranije. Time je Šibenski most postao dokaz iznimne vještine i inovativnosti domaćih inženjera i radnika koji su ga gradili.
Iako danas po svojim dimenzijama više nije među najdužima na svijetu, Šibenski most i dalje zauzima posebno i jedinstveno mjesto među najpoznatijim betonskim lučnim mostovima zbog revolucionarnog načina na koji je izgrađen. Naime, ovo je prvi most na svijetu koji je u potpunosti podignut takozvanom konzolnom metodom, bez skela oslonjenih na tlo, što je u to vrijeme predstavljalo pravu revoluciju u građevinarstvu. Još od rimskog doba, lučni mostovi gradili su se uz pomoć masivnih drvenih skela postavljenih ispod cijele konstrukcije. Kako su mostovi postajali sve veći, tako je i izgradnja tih potpornih skela bila sve složenija, skuplja i opasnija. Konzolna metoda, koju je za ovaj projekt potpisao projektant Ilija Stojadinović, omogućila je da se luk mosta gradi istovremeno s obje strane, bez potrebe za golemim potpornim strukturama, a čak ni njegov središnji, ključni dio nije zahtijevao klasičnu skelu.
Dodatnu dimenziju ovom inženjerskom pothvatu daje nevjerojatna učinkovitost i sigurnost tijekom gradnje. Za usporedbu, spomenuti švedski most sličnih dimenzija gradio se gotovo šest godina, a tijekom njegove izgradnje život je izgubilo 18 radnika. S druge strane, Šibenski most, koji je gradila jugoslavenska tvrtka Mostogradnja pod vodstvom glavnog inženjera radova Stanka Šrama iz Zagreba, završen je za manje od tri godine, i to bez ijedne ljudske žrtve. Taj podatak svjedoči o iznimnoj organizaciji, stručnosti i predanosti svih koji su sudjelovali u ovom monumentalnom projektu koji je započeo početkom 1964. godine.
Danas, šest desetljeća kasnije, most nije samo vitalna prometnica i simbol Šibenika, već i mjesto koje privlači posjetitelje iz potpuno drugačijih razloga. Nedavno je postao prva lokacija u Hrvatskoj na kojoj su organizirani komercijalni bungee skokovi, pružajući ljubiteljima adrenalina jedinstven doživljaj i pogled na Šibenski zaljev iz perspektive od koje zastaje dah. Istovremeno, most i njegova okolica i dalje su u fokusu prometnih stručnjaka. U svibnju 2024. godine završena je rekonstrukcija obližnjeg raskrižja za Zaton, projekt vrijedan 640.831,85 eura, koji je za cilj imao smanjenje dugotrajnih prometnih gužvi. Ipak, unatoč poboljšanjima, i dalje se bilježe pritužbe vozača da čekanja na mostu u ljetnim mjesecima nisu značajno smanjena, što pokazuje da je njegova prometna važnost i dalje neupitna.
Zbog svoje nevjerojatne povijesti, inženjerskog značaja i revolucionarne metode gradnje koja ga je upisala u svjetske anale, sve su glasniji prijedlozi da se Šibenski most proglasi spomenikom kulture. Takav status osigurao bi mu zaštitu i potvrdio njegovu vrijednost ne samo kao prometnog objekta, već i kao dijela nacionalne tehničke baštine.
*uz pomoć AI