Glumačka družina Histrion osnovana je 1975. godine, a utemeljio ju je još i danas njezin umjetničko-organizacijski ravnatelj, glumac, redatelj i producent Zlato Vitez. U protekle 34 godine na scenu je u Histrionima postavljeno oko šezdesetak premijera.
Družina je osnovna s idejom približavanja i prenošenja kazališne misli i recentne kazališne proizvodnje i u najmanja mjesta Hrvatske. Svoju vjernu publiku podučava ponajviše o hrvatskoj kulturi, piscima, slikarima, glazbenicima, povijesti, prilikama, jeziku, a potom i o onoj svjetskoj kulturi, obrađujući djela najvećih uzora kazališne povijesti i kroz posebnu, jednu prizmu, stavlja ih u hrvatske prilike i konkretne kontekste uzete iz hrvatske povijesti i stvarnosti.
Kroz godine stvorila je identitet i u kazališnu terminologiju naših zemljopisnih prostora ugravirala pojam "histrionizacije" kao sad već i sinonima za pučki teatar začinjen satirom, zabavom i posebnom poetikom smijeha kao narodnog lijeka za sve bolesti i rane što ih nosi svakodnevica.
Do godine 1985. Histrioni su bili ploveće i putujuće kazalište, a od 1986. u Zagrebu na Opatovini pokreću projekt Histrionsko ljeto. Njegovi autori u njemu nastavljaju sa svojom svetom misijom i u ljetom uspavanom Zagrebu, svake godine iznova, bude, prikazujući mu uratke ispisane iz pera najvećih njegovih uzdanica, brinući se o njegovim vrednotama i njegujući kajkavštinu kao izražaj njegova bića, izgovorenu u gestama i grimasama prvaka hrvatske kazališne scene.
Uvijek blizu politike i često u sukobu s njom, Histrioni su isto toliko često imali i problema zbog u predstavama iznesenih misli i prikaza. A, ostajući vjerni Domovini, u najtežim vremenima uključili su se u njezinu obranu te nakon oslobođenja Republike Hrvatske sudjeluju u mnogim humanitarnim akcijama, posebice u korist djece hrvatskih branitelja. Od godine 2007. djeluju u svojem Histrionskom domu u Ilici 90, u Zagrebu.
Trenutačno se na programu nalaze uspješnice: "Garderobijer" u režiji Joška Juvančića, "Djeca sa CNN-a" Amira Bukvića, "Hrvatski kokošinjac", kabaret nastao prema motivima tekstova A. G. Matoša, zatim "Legenda o svetom Muhli iliti al' su je(b)li stari vlaji" Mate Matešića, "Zagrebački orkestar", glazbenu komediju te predstavu "Hercegovci za volanom".
Noći kazališta priključili su se želeći doprinjeti što većoj popularizaciji kazališne umjetnosti i afirmaciji njihovog novog kazališta u Zagrebu.