TAJNA IZ DUNAVSKIH DUBINA
1.Dunav se povukao kao nikad i otkrio misterij star 90 godina: kod Opatovca izronio golemi brod
Rekordno nizak vodostaj Dunava, koji je na nekim mjernim postajama pao na povijesni minimum, otkrio je kod Opatovca, između Vukovara i Iloka, ostatke masivnog broda za koji se vjeruje da je na dnu rijeke ležao gotovo devet desetljeća. Priča koja je započela kao lokalna zanimljivost ubrzo je prerasla u povijesnu zagonetku čije rješenje, čini se, leži u novinskom članku iz davne 1937. godine.
Moćni Dunav, rijeka koja je stoljećima oblikovala živote i krajolik istočne Hrvatske, ovoga je ljeta pokazao svoje drugo lice. Zbog dugotrajne suše i ekstremno niskog vodostaja, korito se na mnogim mjestima suzilo do neprepoznatljivosti, otkrivajući tajne koje je desetljećima ljubomorno čuvalo u svojem mulju. Upravo jednu takvu tajnu rijeka je otkrila kod sela Opatovac, gdje su iz plićaka počeli izranjati tamni, metalni obrisi goleme konstrukcije. Mještani, isprva znatiželjni, ubrzo su shvatili da svjedoče nečemu izvanrednom. Kako se voda povlačila, tako je iz mulja i pijeska sve jasnije izranjala krma starog broda, nijemog svjedoka nekog davnog, zaboravljenog događaja.
„Povijest je doslovno izronila iz Dunava“, slikovito je opisala načelnica Općine Lovas, Lea Vidić, potvrđujući kako se vijest o olupini brzo proširila. Iako se neki stariji stanovnici sjećaju da su prije petnaestak godina, također za niskog vodostaja, mogli nazrijeti tek nejasne obrise, nitko ne pamti da je olupina ikada bila ovako vidljiva i eksponirana. Prizor je potaknuo lokalnu zajednicu na akciju, a općina je na svojim službenim stranicama objavila fotografije u nadi da će prikupiti što više informacija od mještana, povjesničara i zaljubljenika u riječnu baštinu.
Inicijativa je urodila plodom brže nego što se itko nadao. Dok su društvenim mrežama kružile fotografije i nagađanja o podrijetlu olupine, javio se mještanin Hrvoje Ivanika s ključnim tragom - izreskom iz novina koji datira iz 1937. godine. Članak je donosio vijest o pomorskoj nesreći koja se dogodila upravo u blizini Opatovca. U njemu je detaljno opisano kako je mađarski teretni parobrod imena „Fulton“ vukao šlep, odnosno tegljenicu, u vlasništvu Austrijskog parobrodarskog društva prema Novom Sadu. Taj šlep, registriran pod brojem 5722, bio je natovaren golemim teretom - s čak 50 vagona ugljena. U blizini opatovačke obale dogodila se nesreća čiji uzrok, kako navodi tadašnji tisak, nikada nije sa sigurnošću utvrđen. Golemi šlep, zajedno s cjelokupnim dragocjenim teretom, u kratkom je vremenu potonuo na dno moćne rijeke. Prema novinskom članku, podudarnosti s današnjim otkrićem bile su previše intrigantne da bi se radilo o slučajnosti.
Tadašnji izvještaj donosi i detalje o posljedicama nesreće. Na mjesto potonuća odmah je izašla zajednička komisija sastavljena od predstavnika Austrijskog parobrodarskog društva, kao vlasnika tereta i plovila, te službenika tadašnje Kapetanije pristaništa iz Vukovara. Nakon provedenog očevida, stručnjaci su mogli samo konstatirati potpuni gubitak. U službenom zapisniku navedeno je kako su brod i teret u potpunosti izgubljeni te da je vađenje olupine i ugljena procijenjeno kao neisplativo i tehnički prezahtjevno. Materijalna šteta bila je golema za ono vrijeme, procijenjena na tada astronomskih 400.000 dinara Kraljevine Jugoslavije. U članku stoji i ključan detalj koji povezuje prošlost sa sadašnjošću: nakon potonuća, iz vode je ostala viriti samo krma broda - identičan prizor onome koji danas vide stanovnici i posjetitelji Opatovca. Gotovo 90 godina kasnije, Dunav je vratio na površinu priču koja je s vremenom bila potpuno zaboravljena, nudeći rijedak uvid u zlatno doba riječnog prometa na ovim prostorima.
Iako stručnjaci tek trebaju službeno potvrditi da se doista radi o šlepu broj 5722, sve okolnosti upućuju na to. Otkriće kod Opatovca, međutim, samo je dio šire slike koju ispisuju ekstremne klimatske prilike. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, vodostaj Dunava dosegnuo je rekordno niske razine. Na mjernoj postaji Batina prošloga je tjedna zabilježen vodostaj od minus 108 centimetara, što je najniža razina ikad izmjerena od početka službenih evidencija. Time je srušen prethodni negativni rekord od minus 84 centimetra zabilježen 2022. godine. Takvi ekstremni uvjeti nisu samo prijetnja za plovidbu i ekosustav, već i neočekivani arheolog koji na svjetlo dana iznosi davno izgubljene predmete. Tako su nedavno, također u blizini Batine, u suhom koritu rijeke pronađene i dvije neeksplodirane zračne bombe iz Drugog svjetskog rata, koje su policijski pirotehničari sigurno uklonili. Rijeka, nekoć duboka i neprozirna, sada otkriva slojeve povijesti, od trgovačkih ruta iz međuratnog razdoblja do ožiljaka velikih svjetskih sukoba.
Što dalje s dunavskim divom?
Pitanje koje se sada postavlja jest kakva je sudbina olupine koja je pobudila toliki interes javnosti. „Ako Dunav nastavi opadati, možda ćemo vidjeti još više njegove konstrukcije. Iako je tijekom desetljeća vjerojatno zatrpan riječnim pijeskom, ovo je jedinstvena prilika da se dokumentira dio naše riječne povijesti“, poručila je načelnica Vidić. Očekuje se da će otkriće privući pažnju arheologa, konzervatora i stručnjaka za podmorsku arheologiju. Za sada nema konkretnih planova o eventualnom vađenju ili trajnoj zaštiti olupine, što bi bio iznimno složen i skup pothvat. Lokalne vlasti se nadaju da će ovaj događaj potaknuti interes nadležnih institucija, poput Ministarstva kulture i medija te Hrvatskog restauratorskog zavoda, kako bi se olupina adekvatno istražila i dokumentirala prije nego što je Dunav, s prvim većim kišama, ponovno sakrije u svoje dubine. Do tada, ostaci starog šlepa kod Opatovca stoje kao sablasni spomenik jednom vremenu i neočekivani podsjetnik na to kako priroda, u svojoj nepredvidivosti, ponekad postaje najbolji čuvar i pripovjedač zaboravljenih priča.