Večernji list, medijski partner Nagrade hrvatskog glumišta, donosi cjelovit popis nominacija za ovogodišnje izdanje središnjega kazališnog strukovnog priznanja. Nagradu dodjeljuje Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU). Stručni žiriji izdvojili su 78 nominacija u 26 kategorija, od drame, opere i plesa do radijske i televizijske drame te scenografije i kostimografije. Dobitnici će biti proglašeni u utorak, 24. studenoga 2026., na svečanoj dodjeli u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Svečanost će uživo prenositi Hrvatska radiotelevizija (HRT).
Već su poznati dobitnici nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje. U drami će priznanje primiti redatelj Paolo Magelli, a u operi sopranistica Mirjana Bohanec Vidović. Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti pripala je Goranu Matoviću za produkciju predstave „Aretej“ i dugogodišnje vođenje i produkciju Festivala Miroslav Krleža.
Sve nominacije
Drama, radio i televizija
Najbolja dramska predstava u cjelini
• „Kuća je velika, ne može se ona nosit“ Dorotee Šušak i Romana Nikolića u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• „Maria Stuart“ Friedricha Schillera u režiji Matije Ferlina i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• „Sigurna kuća“ Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.
Najbolje redateljsko ostvarenje u drami
• Romano Nikolić za režiju predstave „Kuća je velika, ne može se ona nosit“ Dorotee Šušak i Romana Nikolića u produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• Ivan Plazibat za režiju predstave „Kralj Lear“ Williama Shakespearea u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
• Anica Tomić za režiju predstave „Sigurna kuća“ Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.
Glavna ženska uloga u drami
• Mirej Stanić za ulogu Majke u predstavi „Kuća je velika, ne može se ona nosit“ Dorotee Šušak i Romana Nikolića u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• Dijana Vidušin za ulogu Lade Lončar u predstavi „Sigurna kuća“ Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.
• Nina Violić za ulogu Ellide Wangel u predstavi „Žena s mora“ Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata i produkciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara.
Glavna muška uloga u drami
• Zoran Čubrilo za ulogu Borisa Marune u predstavi „Bullshit, lipi moj“ Borisa Marune u režiji Zorana Čubrila i koprodukciji Teatrina Grdelin, Zagreb i Zagrebačkog kazališta mladih.
• Stipe Jelaska za ulogu Floriana Herschta u predstavi „Herscht 07769“ Lászla Krasznahorkaija u režiji Ivice Buljana i produkciji 72. Splitskog ljeta.
• Ljubomir Kerekeš za ulogu Kralja Leara u predstavi „Kralj Lear“ Williama Shakespearea i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
Sporedna ženska uloga u drami
• Ana Begić Tahiri za ulogu Gospođe Cheveley u predstavi „Idealan muž“ Oscara Wildea u režiji Aleksandra Popovskog i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Ksenija Pajić za ulogu Ladine majke u predstavi „Sigurna kuća“ Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.
• Dea Presečki za uloge Cordelie i Lude u predstavi „Kralj Lear“ Williama Shakespearea u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
Sporedna muška uloga u drami
• Karlo Mrkša za ulogu Edgara u predstavi „Kralj Lear“ Williama Shakespearea u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
• Marjan Nejašmić Banić za ulogu Munula u predstavi „Skup“ Marina Držića u režiji Paola Magellija i koprodukciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• Ivan Simon za uloge Lude i Gutenberga u predstavi „Carmina Burana“ Kokana Mladenovića, Karle Leko i Dubravka Mihanovića u režiji Kokana Mladenovića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.
Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – ženska uloga
• Mia Bujan za ulogu Emmy u predstavi „Lutkina kuća, dio drugi“ Lucasa Hnatha u režiji Gorana Golovka i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.
• Tea Harčević za ulogu Hilde u predstavi „Žena s mora“ Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata i produkciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara.
• Anja Jogunica za ulogu Marte u predstavi „Zeitnot“ Vida Leža i Filipa Rutića u režiji Patrika Sečena i Tome Serdarevića i produkciji Sveučilišta u Zagrebu – Studentskog Centra – Teatra &TD, Zagreb.
Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – muška uloga
• Ivan Jurković za ulogu Mordecaija Weintrauba u predstavi „Max, Misha i ofenziva Tet“ Johana Harstada u režiji Ivice Buljana i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
• Lovro Rimac za ulogu Starca u predstavi „Antologija sjećanja“ Lovre Rimca u režiji Marine Petković Liker i produkciji Umjetničke organizacije Četveroruka, Zagreb.
• Dorian Vicić za ulogu u predstavi „Kuća je velika, ne može se ona nosit“ Dorotee Šušak i Romana Nikolića u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
Najbolja lutkarska predstava ili predstava za djecu i mlade
• „Kako živi Antuntun“ Grigora Viteza u režiji Hrvoja Korbara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
• „Miševi i mačke naglavačke“ Ivane Đula i Milice Sinkauz prema zbirci pjesama Luke Paljetka u režiji Renate Carole Gatica i produkciji Gradskog kazališta lutaka, Rijeka.
• „Pustolovine Huckleberryja Finna“ Filipa Jurjevića prema Marku Twainu u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka.
Najbolje glumačko ostvarenje u lutkarskoj predstavi ili predstavi za djecu i mlade – ženska uloga
• Nika Grbelja za ulogu Mije u predstavi „Ovo bi mogao biti moj razred“ Jana Sameka u režiji Anice Tomić i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci, u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti, Rijeka.
• Marijana Matoković za ulogu Tenise u predstavi „Smash“ Marijane Matoković u režiji Julien Delime i produkciji Teatra Cirkus Punkt u suradnji s kazalištem Knap, Zagreb.
• Josipa Oršolić za ulogu Kraljevne u predstavi „Kraljević žabac“ prema bajci braće Grimm u režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj, Zagreb.
Najbolje glumačko ostvarenje u lutkarskoj predstavi ili predstavi za djecu i mlade – muška uloga
• Nikša Eldan za ulogu Antuntuna u predstavi „Kako živi Antuntun“ Grigora Viteza u režiji Hrvoja Korbara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
• Gordan Marijanović za ulogu Sreće u predstavi „Balonom iznad Kapadokije“ Tamare Kučinović u režiji Tamare Kučinović i produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića, Osijek.
• Adam Skendžić za ulogu Huckleberryja Finna u predstavi „Pustolovine Huckleberryja Finna“ Filipa Jurjevića prema Marku Twainu u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka.
Najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolja dramatizacija, adaptacija, dramaturška obrada teksta ili dramaturgija predstave
• Vid Hribar za dramatizaciju i dramaturgiju teksta „Max, Misha i ofenziva Tet“ Johana Harstada u režiji Ivice Buljana izvedenog u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
• Dorotea Šušak i Romano Nikolić za dramski tekst „Kuća je velika, ne može se ona nosit“ u režiji Romana Nikolića praizveden u produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• Pavle Vrkljan za dramski tekst „Mali ljudi malo lažu“ u režiji Pavla Vrkljana praizveden u koprodukciji Umjetničke organizacije T25 i KunstTeatra, Zagreb.
Najbolje redateljsko ostvarenje u radiodrami
• Dražen Krešić za režiju radiodrame „Metod“ Filipa Rutića.
• Hana Veček za režiju radiodrame „Sin, majka i otac sjede i dugo šute“ Ivora Martinića.
• Petar Vujačić za režiju radiodrame „Martin Eden 2. dio“ Jacka Londona.
Najbolje glumačko ostvarenje u televizijskoj drami
• Iva Babić za ulogu Nade Šafranek u dramskoj seriji „Dnevnik velikog Perice“ u režiji Vinka Brešana.
• Dušan Bućan za ulogu Josipa Žnidaršića – Žnide u dramskoj seriji „Dnevnik velikog Perice“ u režiji Vinka Brešana.
• Marko Makovičić za ulogu Blaža Živkovića u dramskoj seriji „Blaž među ženama“ u režiji Gorana Kulenovića.
Scenografija i kostimografija u drami, operi i plesu
Najbolja scenografija
• Lara Cannito u operi „Rusalka“ Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Lovro Ivančić i Matej Kniewald u plesnoj predstavi „Mandragora“ autorice Petre Hrašćanec u produkciji Umjetničke organizacije 21:21 i Mirabelke, u koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom i Zavodom EN–KNAP.
• Zdravka Ivandija Kirigin u drami „Žena s mora“ Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata i produkciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara.
Najbolja kostimografija
• Desanka Janković i Matija Ferlin u plesnoj predstavi „Spavaj dijete moje malo, spavaj“ u režiji i koreografiji Matije Ferlina, u produkciji Umjetničke organizacije Katana i Udruge TRAS i koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom i Mediteranskim plesnim centrom.
• Mia Popovska u drami „Idealan muž“ Oscara Wildea u režiji Aleksandra Popovskog i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Mladen Radovniković u operi „Ljubavni napitak“ Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Opera
Najbolja operna predstava u cjelini
• „Aida“ Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• „Rusalka“ Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• „Turandot“ Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Najbolje redateljsko ostvarenje u operi
• Arnaud Bernard za režiju opere „Turandot“ Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela i u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
• Goran Golovko za režiju opere „Ljubavni napitak“ Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija i u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
• Caterina Panti Liberovici za režiju opere „Rusalka“ Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića i u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Najbolje dirigentsko ostvarenje u operi
• Srba Dinić za dirigiranje operom „Rusalka“ Antonína Dvořáka u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Valentin Egel za dirigiranje operom „Turandot“ Giacoma Puccinija u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
• Pier Giorgio Morandi za dirigiranje operom „Aida“ Giuseppea Verdija u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Najbolje umjetničko ostvarenje u operi – ženska uloga
• Kristina Kolar za ulogu Turandot u operi „Turandot“ Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela, u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
• Josipa Lončar za ulogu Đule u operi „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca pod dirigentskim vodstvom Mikhaila Sinkevicha, u režiji Hrvoja Korbara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
• Evelin Novak za ulogu Elisabeth u operi „Tannhäuser“ Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića, u režiji Franka Van Laeckea i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Najbolje umjetničko ostvarenje u operi – muška uloga
• Ivica Čikeš za ulogu Ramfisa u operi „Aida“ Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i za ulogu Filipa II. u operi „Don Carlo“ Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Simona Krečića, u režiji Gorana Golovka i produkciji 72. Splitskog ljeta.
• Tomislav Mužek za ulogu Princa u operi „Rusalka“ Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića, u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i za ulogu Don Carla u operi „Don Carlo“ Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Simona Krečića, u režiji Gorana Golovka i produkciji 72. Splitskog ljeta.
• Ljubomir Puškarić za ulogu Nikole Šubića Zrinjskoga u operi „Nikola Šubić Zrinjski“ Ivana pl. Zajca pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera, u režiji Lee Anastazije Fleger i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku te Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i za ulogu Amonasra u operi „Aida“ Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – ženska ili muška uloga
• Gabriela Hrženjak za ulogu Adine u operi „Ljubavni napitak“ Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija, u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
• Davor Nekjak za ulogu Alberta u operi „Werther“ Julesa Masseneta pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Dantea Ferrettija i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Tia Pikija za ulogu Mare u operi „Povratak razmetnoga sina“ Anđelka Igreca pod dirigentskim vodstvom Anđelka Igreca, u režiji Tara Morikawe i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
Ples
Najbolja plesna predstava u cjelini
• „All’arme“ autora Ginevre Panzetti i Enrica Ticconija u produkciji Studija za suvremeni ples i koprodukciji Mreže Pan-Adria i ArtistiAssociati Centro di Produzione teatrale (Gorizia), Zavod En–Knap (Ljubljana), Hrvatski kulturni dom na Sušaku (Rijeka), Zavod Flota (Murska Sobota), Zagrebački plesni centar, Slovensko narodno gledališče Nova Gorica, Mediteranski plesni centar (Svetvinčenat).
• „Nepostojano mjesto“ autorice Irme Omerzo u produkciji Umjetničke organizacije Marmot.
• „Studija slučaja – Politpornografija“ autorice Anne Javoran u produkciji Pogonatora 2025. i Centra za dramsku umjetnost.
Najbolje koreografsko ostvarenje
• Irma Omerzo za koreografiju u plesnoj predstavi „Nepostojano mjesto“ u produkciji Umjetničke organizacije Marmot.
• Silvia Marchig, Ana Kreitmeyer, Ana Novković, Silvio Mumelaš za koreografiju u plesnoj predstavi „Euridika izlazi“ u produkciji Kik Melone i koprodukciji s Centrom za dramsku umjetnost i Zagrebačkim plesnim centrom.
• Ivana Bojanić za koreografiju u plesnoj predstavi „HIHI“ u produkciji Kik Melone i koprodukciji s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Najbolje umjetničko ostvarenje u plesu – ženska uloga
• Nika Lilek za ostvarenje u predstavi „Othello“ u koreografiji Maše Kolar i koprodukciji HNK u Varaždinu, Kazališta Marina Držića, Dubrovnik te Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
• Ema Crnić za ostvarenje u predstavi „Nepostojano mjesto“ u koreografiji Irme Omerzo i produkciji Umjetničke organizacije Marmot.
• Margareta Firinger za ostvarenje u predstavi „HIHI“ u koreografiji Ivane Bojanić u koprodukciji Kik Melone i Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Najbolje umjetničko ostvarenje u plesu – muška uloga
• Valentin Chou za ostvarenje u predstavi „Exit – prvi dio Salopette“ u koreografiji i produkciji Yellowbiz Art Collective i Cornelia Dance Company.
• Tomislav Feller za ostvarenje u predstavi „Adriatic Epic“ u koreografiji Tomislava Fellera i Marina Lemića, u produkciji Tomislava Fellera i koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom, Mediteranskim plesnim centrom i Elias 2061.
• Marin Lemić za ostvarenje u predstavi „Adriatic Epic“ u koreografiji Tomislava Fellera i Marina Lemića, u produkciji Tomislava Fellera i koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom, Mediteranskim plesnim centrom i Elias 2061.