U devedesetoj godini umro je akademik, povjesničar književnosti, književni kritičar, pjesnik, publicist i prozaik Dubravko Jelčić, javljeno je iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademik Jelčić rođen je u Požegi 6. studenoga 1930. godine. U Gimnaziju je išao u nekoliko slavonskih gradova, a maturirao je u Slavonskome Brodu. Godine 1945. godine osuđen je na 18 mjeseci zatvora zbog širenja antikomunističkih letaka, a dio kazne izdržavao je i u kaznionici u Staroj Gradiški. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao disertacijom o djelu književnika Josipa Kosora.
Bio je i saborski zastupnik
Radio je kao srednjoškolski profesor, dramaturg Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, a 1960. godine zapošljava se u Institutu, a poslije akademijinu Zavodu za književnost u Zagrebu, gdje ostaje do mirovine. U drugoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća bio je i saborski zastupnik HDZ-a.
Dubravko Jelčić uređivao je biblioteku Izbor u Nakladnom zavodu Znanje i biblioteku Vijenac u Nakladnom zavodu Matice hrvatske. Bio je i član uredničkog odbora Pet stoljeća hrvatske književnosti, gdje je kao urednik potpisao niz naslova. Tako je uredio sabrana djela Tina Ujevića, Antuna Gustava Matoša, Vladimira Nazora i Antuna Branka Šimića. S Krstom Špoljarom uredio je i izabrana djela Augusta Šenoe.
Početkom devedesetih bio je i potpredsjednik Matice hrvatske, u čije je članstvo ušao još 1962. godine (iz čijeg je članstva poslije izbrisan). Uredio je više od stotinjak knjiga, a redovni član HAZU postao je 1992. godine. Bio je i glavni urednik Akademijina Foruma, kao i glavni tajnik Razreda za književnost te član Predsjedništva HAZU. Godine 2010. imenovan je voditeljem novoosnovanog Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi.
Dubravko Jelčić bio je i jedan od pokretača, te glavni i izvršni urednik edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Za nju je priredio književna djela Ante Starčevića, Mile Budaka, Vladimira Kovačića, Vinka Nikolića, političke spise Eugena Kvaternika, Milana Šufflaya, biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Vinka Kriškovića te izabrana djela Antuna Nizetea. Pronašao je i objavio Kosorovu dramu “Maske na paragrafima”.
Dubravko Jelčić objavio je četrdesetak knjiga književnog, znanstveno-kritičkog i političkog sadržaja te monografija o poznatim hrvatskim piscima.
Ostavio neobjavljeni roman
Objavljivao je i antologije suvremene hrvatske novele, kao i dnevničke zapise. U nekoliko izdanja Naklada Pavičić mu je objavila i zapaženu “Povijest hrvatske književnosti”. Zbirka pjesama “Poraz pobjednika” objavljena mu je 1962. godine, a pisao je i radiodrame. Godine 1994. objavio je i roman “Strah”. Neobjavljen mu je ostao roman “Raj”. Bio je odličan poznavatelj Matoševa djela, pa se zato silno angažirao i u obnovi Matoševe rodne kuće u Tovarniku i ustanovljenju Matoševa kulturnog centra, koji nije dočekao.
Prije tri godine akademik Jelčić dobio je i nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Dobio je i nagradu za životno djelo Dana Ivana i Josipa Kozarca.