Hena com je uoči Interlibera objavio četvrti roman Renata Baretića “Zadnja ruka”. Uredio ga je stalni Baretićev urednik Kruno Lokotar, predstavnik uredničke vrste kojoj se autori dive do te mjere da o njima pišu i u svojim romanima. Upravo se to dogodilo i s autorsko-uredničkim odnosom Baretić – Lokotar jer potonji je u “Zadnjoj ruci” dobio pristojan broj stranica zbog kojeg se taj roman pretvorio u svojevrsni roman s ključem u kojem lucidni pisac sa splitskom adresom otvoreno progovara o kreativnim spisateljskim krizama, ali i o odnosu između pisca i njegovih likova, pisca i urednika, a u krajnjoj liniji i odnosu između fikcije i stvarnosti. No “Zadnja ruka” nije ni zamorna teoretska studija o tajnama pisanja ni priručnik za kreativno pisanje, a još manje dnevnička proza s insajderskim štiklecima iz hrvatskog, već po definiciji incestuoznog književnog života. Nikako. “Zadnja ruka” može biti i napeti kriminalistički roman o stranputicama hrvatskog tranzicijskog gospodarstva u kojem se broje i mrtve tajkunske duše.
Taj se roman može čitati i kao ljubavni roman o sredovječnom muškarcu čiji je brak razoren neumitnim protekom vremena. No prevareni suprug koji je i sam varao suprugu još u sebi ima erotske force pa se u njegovu zagrljaju ugodno osjećaju i atraktivna Čehinja, animir-dama i bankarska službenica, ali on još uvijek čezne za dominantnom bivšom ženom maštajući o idiličnom obiteljskom ognjištu kojem pripada i petnaestogodišnja kći Jelena. “Zadnja ruka” je i lucidni epitaf hrvatskom novinarstvu kakvo više ne postoji čak ni u sjećanjima zrelijih hrvatskih novinara te se u tom smislu šarmantno bavi univerzalnom globalnom temom o propasti jedne nekada visoko rangirane profesije koja je danas, zahvaljujući tehnološkom “napretku” i političkim, a možda i ideološkim manipulacijama zapala u tešku krizu. “Zadnja ruka” ima i svoju satiričnu prpošnu težinu i dimenziju. Hrani se ljudskom nesigurnošću i ljudskim čežnjama, nekakvim luzerstvom lokalnog dalmatinskog kolorita koje ipak i najteže situacije može pretvoriti u oprezni trijumf. A tu su i nadrealistički trenuci u kojem likovi poznatog hrvatskog pisca i novinara Zvonka Filda, proslavljenog zbirkom priča “Sedmo prokletstvo”, iznenada ožive te od svog autora ultimativno zatraže da ih “odledi” i nastavi pisati o njima jer nisu zadovoljni sudbinom koju im je namijenio. Oni žele produljenje svog fiktivnog, literarnog života, makar i pod cijenu podjednako fiktivne smrti. Kad se naš Zvonko, novinar bez posla, bez supruge i bez stana, koji se osramoćen i bez para vuče splitskim ulicama i kafićima ogluši na njihove zahtjeve, likovi kreću u posjet njegovoj obitelji i prijateljima (i to pomoću njihovih snova), a tu se stvar zakomplicira i postaje jezovita. Fild traži pomoć poznatog splitskog psihijatra, ali pomoći od znanosti nema. Ne može mu pomoći ni književni urednik od milja zvan Švabo koji ga u stilu goniča robova potiče na pisanje (čak i uz pomoć izmišljene Fildove obožavateljice Mantovilke Lističić koja se novinaru obraća putem društvenih mreža jezikom u kojem je pomiješala brojne hrvatske i ne samo hrvatske dijalekte i jezike koji su Baretićeva velika strast).
Nemoćna je i policija pa se čini da Zvonko Fild iz borbe sa svojih 237 likova iz tri objavljene zbirke priča ne može izaći kao pobjednik. U tom košmarnom labirintu Fild se uz pomoć prijatelja i fotoreportera Danija povezao s povratnikom iz dijaspore, doktorom Vendelinom Jurišićem koji nije mogao izgraditi golf igralište u rodnoj Hercegovini, pa je pokušao u kršnoj Lici... A za taj mu je projekt potrebna i novinarova pomoć u komunikaciji s javnošću koju obilato plaća ispod stola. Suradnja je uspješna sve do trenutka kad Jurišić odleti u zrak u novom skupom automobilu na autocesti pokraj Beča, pa Fild mora na brzinu naći novog mecenu kojeg i nalazi u Jurišićevu ulickanom miljeu koji razumije razliku između škrleta i malvazije. A je li Baretićev novinar i pisac kojem se više ne da pisati prodao dušu đavlu i po kojoj cijeni, otkrijte sami čitajući taj jezično bravurozno napisan zafrkantski roman koji ima nekoliko mogućih završetaka... I roman koji će biti teško svesti u zagušljive žanrovske ladice.